Poslovanje NIS-a pod američkim sankcijama: Gubici i buduće investicije

Naftna industrija Srbije (NIS) suočila se sa značajnim gubicima u 2025. godini, koji su iznosili 5,6 milijardi dinara ili oko 47,6 miliona evra. Ovaj gubitak je posebno izražen u četvrtom kvartalu, kada je iznosio 5,3 milijarde dinara, što se poklapa sa periodom nakon uvođenja američkih sankcija.

U prethodnoj godini, 2024, kompanija je zabilježila dobit od preko 10 milijardi dinara, dok je 2022. godina bila rekordna sa neto dobiti od 92,4 milijarde dinara. U kvartalnom izvještaju o poslovanju NIS-a, objavljenom danas, primjetan je pad gotovo svih poslovnih pokazatelja, a uzrok su američke sankcije koje su rezultirale obustavom proizvodnje u rafineriji u Pанчевu na skoro 100 dana.

„U 2025. godini zabilježen je neto gubitak od 5,6 milijardi dinara, dok je u četvrtom kvartalu, usljed najtežih okolnosti za kompaniju, gubitak iznosio 5,3 milijarde dinara“, navodi se u izvještaju. I pored ovih gubitaka, NIS grupa je nastavila sa ulaganjima u kapitalne projekte, investirajući 28,1 milijardu dinara, sa posebnim fokusom na istraživanje i proizvodnju nafte i gasa.

Izvještaj takođe ističe da su solarne elektrane u vlasništvu kompanije nastavile sa radovima, a jedna od njih dobila je upotrebnu dozvolu na lokaciji u Skladištu derivata nafte Novi Sad. U izazovnim okolnostima četvrtog kvartala 2025. godine, NIS je dobio posebnu licencu od Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC), koja omogućava obavljanje operativnih aktivnosti do 23. januara, uz kasnije produženje do 20. februara.

Izvještaj naglašava da su prioriteti NIS-a bili očuvanje stabilnosti na domaćem tržištu naftnih derivata i očuvanje radnih mjesta. Ova dva cilja su ispunjena zahvaljujući naporima unutar kompanije, podršci akcionara i povjerenju potrošača. Međutim, situacija je uticala na finansijske i operativne rezultate, posebno zbog nedostatka sirove nafte za preradu, što je dovelo do obustave proizvodnje u rafineriji u Pанчевu.

Finansijski rezultati NIS-a dodatno su pogođeni padom cijena nafte, s obzirom na to da je prosječna cijena nafte tipa Brent u četvrtom kvartalu iznosila 63,7 dolara po barelu, što je 15 odsto manje nego u istom periodu prethodne godine. Takođe, kompanija HIPP Petrohemija zabilježila je gubitak od 2,8 milijardi dinara u posljednja tri mjeseca 2025. godine, dok je za cijelu godinu taj gubitak iznosio 10,3 milijarde dinara.

Prihodi od prodaje su opali sa 408 milijardi dinara u 2024. na 290 milijardi dinara u 2025. godini, a obim prerade sirove nafte i poluproizvoda smanjen je sa 3,6 miliona tona na nešto više od 3 miliona tona. U četvrtom kvartalu, ukupni obim prometa naftnih derivata bio je 602 hiljade tona, što predstavlja pad od 43 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

NIS upravlja mrežom od oko 400 benzinskih stanica, od kojih je 331 u Srbiji, i nastavlja sa poslovanjem u susjednim državama. Na kraju 2025. godine, broj zaposlenih iznosio je 13.732, dok je prosječan broj zaposlenih tokom godine bio 13.326. Takođe, 19. januara, kompanija Gaspromnjeft potvrdila je da su potpisali pismo o namjerama sa mađarskim MOL-om o prodaji udjela u NIS-u. Kako bi se završila transakcija, potrebna su odobrenja OFAC-a i Vlade Srbije.

„Da je dogovor u vezi sa NIS-om, koji je objavljen, uključujući i 'Gasprom', bio nepovoljan za Rusku Federaciju, on ne bi bio sklopljen“, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov. MOL je ranije objavio da planira potpisivanje ugovora o kupovini udjela do 31. marta. Ove informacije ukazuju na to da se situacija oko vlasničke strukture NIS-a nastavlja razvijati, uz mogućnost daljih promjena u budućnosti.