Ministarstvo finansija objavilo preliminarne rezultate budžeta za 2025. godinu

Ministarstvo finansija Crne Gore je nedavno objavilo preliminarne rezultate izvršenja budžeta za 2025. godinu, koji ukazuju na stabilnost javnih finansija. Prema tim rezultatima, država ubira više prihoda nego u prethodnim godinama, a novac poreskih obveznika se troši odgovorno, uz jačanje standarda građana.

Međutim, stvarnost je drugačija od ovih optimističnih rezultata. Standard građana Crne Gore je urušen, sa porastom plata od samo 1% u protekloj godini, dok penzioneri jedva sastavljaju kraj s krajem i očekuju novo usklađivanje penzija od 0,38%. Stopa rizika od siromaštva iznosi oko 20,1%, što znači da svaki peti građanin živi u domaćinstvu čiji su prihodi ispod praga rizika od siromaštva. Inflacija se kreće oko 4% na godišnjem nivou.

Preliminarni podaci pokazuju da je budžetski deficit na kraju 2025. godine iznosio 3,96% BDP-a, što prelazi dozvoljene i planirane granice. Ovaj deficit ukazuje na to da Crna Gora troši značajno više novca nego što prihoduje kroz poreze, doprinose, akcize, carine i donacije. Postavlja se pitanje kako riješiti problem deficita. Jedan od modela je uzimanje kredita kod finansijskih institucija ili emitovanje državnih obveznica, dok drugi model podrazumijeva korišćenje depozita, što nije bilo moguće zbog potrošnje rezervi za druge namjene.

U skladu sa mastriškim kriterijumima, granica zdravog deficita je maksimalno 3% BDP-a, a deficit iznad ove granice se smatra dugoročno neodrživim za ekonomiju koja nema sopstvenu valutu. Izvor ovakvog deficita u Crnoj Gori leži u rastu potrošnje u javnom sektoru, gdje je broj zaposlenih porastao za 20.000 u odnosu na 2020. godinu. Ovakvo trošenje novca bez rasta produktivnosti dovodi do rizika od novog zaduživanja ili povećanja poreza.

Osim toga, ekonomija se suočava sa visokim troškovima otplate starih dugova, jer država mora pozajmiti dodatni novac za tekuće funkcionisanje sistema. Tokom pandemije, deficit je iznosio preko 10% BDP-a, dok se u periodu 2021-2023. deficit kretao između suficita i 3% zahvaljujući ličnoj potrošnji stranaca i inflaciji koja je podigla prihode od PDV-a. Sadašnji deficit pokazuje da su rashodi porasli brže nego što ekonomija raste.

Ukoliko se situacija ne promijeni, država će morati izdvajati sve više novca za kamate. Vlada Crne Gore mora hitno pokrenuti rast privrede, smanjiti troškove administracije ili uvesti nepopularne mjere povećanja poreza kako bi deficit i javni dug svela u okvire mastriških kriterijuma. Stabilnost javnih finansija je povezana sa deficitom i inflacijom, a Crna Gora uvozi većinu proizvoda, što je čini zavisnom od cijena na svjetskom tržištu.

Deficit također direktno utiče na cijenu kredita, jer država sa deficitom od 4% postaje rizičan klijent na finansijskom tržištu, što podiže kamatne stope. Visoke kamate se prelivaju na građane i privredu. Kako bi postala punopravna članica EU, Crna Gora mora se pridržavati mastriških kriterijuma koji propisuju maksimalni deficit BDP-a od 3%, javni dug do 60% i stopu inflacije do 1,5%. Brisel insistira da Crna Gora dovede svoje javne finansije u stroge kriterijume Mastrihta prije pristupanja EU, a Vlada i Ministarstvo finansija trebaju hitno postupiti u skladu sa Ustavom i zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti kako bi obezbijedili sanaciju deficita i pokazali namjeru uvažavanja preporuka EU.