Mnogo zadataka do energetske usklađenosti sa Evropom

Vlada Crne Gore je na sjednici u petak, 02. februara 2026. godine, usvojila Program pristupanja Evropskoj uniji za period 2026–2027, koji je predložilo Ministarstvo evropskih poslova (MEP). Ovim programom planira se usklađivanje strateškog i zakonodavnog okvira Crne Gore sa pravnom tekovinom EU, koja je usvojena između 1. oktobra 2024. i 31. oktobra 2025. godine, unutar 33 pregovaračka poglavlja.

Sektor energetike se, kako se navodi u Planu pristupanja, ističe kao posebno važna oblast djelovanja institucija EU. Ovaj sektor obuhvata električnu energiju, ugljovodonike, gas, obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost, nuklearnu sigurnost i zaštitu od zračenja. Usaglašavanje propisa Crne Gore sa pravnom tekovinom EU u ovoj oblasti potpomognuto je članstvom Crne Gore u Energetskoj zajednici, koja teži proširenju unutrašnjeg energetskog tržišta EU na susjedne zemlje.

Ministarstvo energetike i rudarstva (MEIR) će biti nadležno za donošenje zakonodavstva u okviru poglavlja 33, koja su u vezi sa definisanim obavezama iz aktuelnog Programa pristupanja. U oblasti upravljanja naftom i gasom, Crna Gora predstoji donošenje nekoliko strateških dokumenata, među kojima je i Krizni plan za rješavanje poremećaja u snabdijevanju naftnim derivatima, koji bi trebao biti donijet već u prvom kvartalu 2026. godine. Takođe, tu je i Godišnji plan formiranja i održavanja obaveznih rezervi naftnih derivata, čija primjena se očekuje u 2027. godini.

U sektoru električne energije, MEIR bi trebao da inicira donošenje Uredbe o smjernicama za funkcionisanje prenosnog sistema električne energije i Uredbe o uspostavljanju mrežnog kodeksa za poremećeni pogon i ponovno uspostavljanje elektroenergetskog sistema, koje bi trebale biti primjenjive ove godine.

U oblasti energetske efikasnosti, prema Programu pristupanja, MEIR mora predložiti na usvajanje tri dokumenta koja će se početi primjenjivati od drugog kvartala ove godine. Ovi dokumenti uključuju Pravilnik o tehničkim zahtjevima eko dizajna za ventilatore pogonjene motorima ulazne električne snage između 125 W i 500 kW, Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o eko dizajnu proizvoda koji utiču na potrošnju energije i Pravilnik o nivoima kontrole izdatih sertifikata energetske efikasnosti zgrada.

Vlada je konstatovala da je elektroenergetski sektor najrazvijeniji sektor u Crnoj Gori. Crna Gora se obavezala, kao potpisnica Sofijske deklaracije o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan, da će raditi sa EU na cilju da do 2050. godine Evropa postane klimatski neutralan kontinent. Ovaj cilj podrazumijeva reformu energetskog sektora i njegovu dekarbonizaciju, a zavisnost od TE Pljevlja predstavlja izazov, što je postalo evidentno tokom decembarskog zagađenja kada je TE puštena u probni rad nakon ekološke rekonstrukcije teške preko 100 miliona eura. Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je objavilo da ispituje okolnosti puštanja TE Pljevlja u probni rad, dok je ministar energetike Admir Šahmanović izjavio da je TE puštena u rad iako ekološka rekonstrukcija nije bila potpuno završena.