Svaki peti građanin Crne Gore živi ispod praga siromaštva

Prema najnovijim informacijama iz Ministarstva finansija, svaki peti građanin Crne Gore živi u domaćinstvu čiji su prihodi ispod praga rizika od siromaštva. Inflacija trenutno iznosi oko 4% na godišnjem nivou.

Ministarstvo finansija je nedavno objavilo preliminarne rezultate budžeta za 2025. godinu, ističući da su javne finansije stabilne, sa većim prihodima nego prethodnih godina. Ukazano je da je budžetski deficit na kraju 2025. godine iznosio 3,96% preliminarnog BDP-a, što je unutar dozvoljenih granica. Ipak, stvarnost se čini drugačijom, jer su plate u protekloj godini porasle jedva 1%, dok penzioneri jedva sastavljaju kraj sa krajem.

Deficit od 4% preliminarnog BDP-a sugeriše da Crna Gora troši više novca nego što prihoduje kroz poreze, doprinose i druge izvore. Ovo otvara pitanje kako riješiti problem deficita. Jedan od modela bi mogao biti uzimanje kredita ili emitovanje državnih obveznica, dok se drugi model oslanja na korišćenje depozita, koji su u prethodnoj godini već potrošeni.

U ekonomskom smislu, maksimalno prihvatljiv deficit, prema mastriškim kriterijumima, iznosi 3% BDP-a. Deficit veći od ovog nivoa smatra se dugoročno neodrživim, posebno za ekonomiju koja nema sopstvenu valutu. Povećana potrošnja u javnom sektoru, koja uključuje i 20.000 novih zaposlenih od 2020. godine, dovela je do ovakvog stanja.

Ovakvo trošenje bez rasta produktivnosti može rezultirati novim zaduživanjem ili povećanjem poreza. Takođe, Crna Gora se suočava sa izazovom visokih troškova otplate starih dugova, što dodatno komplikuje situaciju. U ranijim periodima, kao što je vrijeme pandemije, deficit je premašivao 10% BDP-a, dok se u posljednje tri godine kretalo između suficita i 3% deficita.

Trenutni deficit ukazuje na to da su rashodi porasli brže od ekonomskog rasta, što nosi rizik od povećanja javnog duga. Ako se trenutni trend nastavi, država će morati izdvajati sve više novca za kamate. Kako bi se stabilizovala situacija, Vlada Crne Gore mora hitno pokrenuti rast privrede i smanjiti troškove administracije, ili uvesti nepopularne mjere povećanja poreza.

Stabilnost javnih finansija u Crnoj Gori usko je povezana sa deficitom i inflacijom. Zavisnost od uvoza, s pokrivenošću uvoza izvozom od samo 12,8%, čini Crnu Goru ranjivom na cijene na svjetskom tržištu. Deficit takođe utiče na kamatne stope, što dodatno opterećuje građane i privredu.

Da bi postala punopravna članica EU, Crna Gora treba da se pridržava mastriških kriterijuma, koji uključuju maksimalni deficit od 3% BDP-a i javni dug do 60%. Evropska unija insistira na tome da Crna Gora dovede svoje javne finansije u skladu sa ovim pravilima, a Vlada i Ministarstvo finansija moraju hitno preduzeti mjere za sanaciju deficita.