Evropska komisija odobrila 171 milion eura za Zapadni Balkan
Evropska komisija je najavila podršku od 171 milion eura za razvoj infrastrukture i privatnog sektora na Zapadnom Balkanu. Ova pomoć obuhvata projekte u Albaniji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji.

Evropska komisija je saopštila da će obezbijediti 171 milion eura za podsticanje razvoja infrastrukture i rasta privatnog sektora kod partnera sa Zapadnog Balkana. Ova informacija je objavljena iz Brisela, naglašavajući važnost podrške regionu.
Novi paket podrške uključuje investicione doprinose iz različitih izvora finansiranja EU, uključujući Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA III) za projekte u Bosni i Hercegovini, kao i doprinose bilateralnih donatora WBIF-a za projekte u Crnoj Gori. Takođe, paket obuhvata doprinose iz Fonda za reforme i rast (RGF) za projekte u Albaniji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji. Ove informacije su objavljene u saopštenju Evropske komisije.
Od ukupnog paketa, 91,8 miliona eura biće dodijeljeno infrastrukturnim projektima u četiri partnerske zemlje. Očekuje se da će ova sredstva mobilisati ukupno 263 miliona eura investicija u sedam projekata koji uključuju prioritete kao što su digitalna infrastruktura, čista energija, ljudski kapital, transport i životna sredina. Među ključnim projektima su implementacija širokopojasne infrastrukture u Albaniji, poboljšanje sistema za prenos električne energije u Sjevernoj Makedoniji, energetski efikasna renovacija obrazovnih objekata u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, kao i elektrifikacija železničke pruge Drač-Tirana u Albaniji.
Projekti će sprovesti partneri sa Zapadnog Balkana u saradnji sa međunarodnim finansijskim institucijama. Pored toga, 2,9 miliona eura je dodijeljeno za četiri projekta tehničke pomoći u Albaniji i Bosni i Hercegovini, usmjerena na podršku budućim investicijama u sektorima energetike, vodoprivrede, inovacija i istraživanja. Paket takođe sadrži 76,3 miliona eura za podršku privatnom sektoru, uključujući program "Zapadni Balkan napred" koji pomaže malim i srednjim preduzećima (MSP) da izvoze naprednije proizvode i usluge.
Komentarišući ovu podršku, Marta Kos, komesarka za proširenje EU, istakla je da je "ulaganje u naše partnere na Zapadnom Balkanu ključno za njihovo približavanje savezu". Ona je dodala da su usvojeni planovi već prešli iz faze obaveza u stvarne projekte, čime se stvaraju nove mogućnosti za građane u regionu.
Plan rasta za Zapadni Balkan ima za cilj da integriše partnere iz regiona u jedinstveno tržište EU, unaprijedi regionalnu ekonomsku saradnju i poveća finansijsku pomoć kako bi se ubrzala socio-ekonomska konvergencija sa EU. Instrument za reforme i rast za Zapadni Balkan, sa ukupnim finansijskim okvirom od 6 milijardi eura za period 2024-2027, predstavlja ključni finansijski instrument ovog plana.
Tramp zaprijetio Južnoj Koreji povećanjem carina na 25 odsto
Predsjednik SAD Donald Tramp najavio je povećanje carina na uvoz iz Južne Koreje, optužujući Seul za sporost u sprovođenju trgovinskog sporazuma. Ova mjera može uticati na automobilski i farmaceutski sektor.

Slični članci
Popularno u Ekonomija
- Januarske penzije biće uvećane samo 0,38 odsto
- Novine u Crnoj Gori: Šta donosi novi zakon o radu?
- Aerodromi Crne Gore zapošljavaju 320 radnika zbog Wizz Air-a
- Crna Gora uvezla 11.000 direktora tokom prošle godine
- Plate u Vladi Crne Gore za januar: Ko i koliko zarađuje
Svidjela ti se ova vijest?
Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.
Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.




