Održana sjednica Savjeta CBCG: Unapređenje regulative i modernizacija platnog sistema

Na današnjoj sjednici Savjeta Centralne banke Crne Gore, kojom je predsjedavala guvernerka Irena Radović, iskazano je zadovoljstvo zbog zatvaranja Poglavlja 32 – Finansijski nadzor. Centralna banka je, kako navode, dala značajan doprinos sprovođenju reformskih aktivnosti koje su omogućile ispunjavanje završnih mjerila u oblasti zaštite eura od falsifikovanja.

Savjet je razmatrao i donio više podzakonskih akata, čime se dodatno unapređuje regulatorni okvir finansijskog sistema. Odlukom o izmjeni i dopuni Odluke o minimalnim standardima za ulaganja kreditnih institucija u nepokretnosti i osnovna sredstva, propisani su minimalni standardi i ograničenja za ulaganja, s ciljem podsticanja proaktivnijeg upravljanja nekvalitetnim plasmanima.

U cilju usklađivanja sa važećim Zakonom o računovodstvu, Savjet je donio Odluku o sadržaju, rokovima i načinu sačinjavanja i dostavljanja finansijskih izvještaja kreditnih i drugih finansijskih institucija. Ova odluka proširuje obavezu dostavljanja izvještaja Centralnoj banci na sve finansijske institucije nad kojima CBCG vrši nadzor.

Centralna banka će dostavljene finansijske izvještaje objavljivati na svojoj internet stranici radi pune transparentnosti. Savjet je također donio Odluku o izmjenama Odluke o izvještajima koji se dostavljaju o platnom prometu, kako bi se unaprijedila efikasnost izvještavanja i implementirali evropski standardi.

U cilju harmonizacije sa Zakonom o sanaciji kreditnih institucija, Savjet je danas donio set od pet odluka koje se odnose na oblast sanacije, čime se dodatno jača regulatorni okvir i doprinosi ispunjavanju obaveza u okviru Poglavlja 9 – Finansijske usluge.

Na sjednici je razmatran i Makroekonomski izvještaj CBCG 2/2025, u kojem se navodi da su makroekonomska kretanja u Crnoj Gori tokom perioda januar–septembar 2025. godine bila stabilna, uz očuvanu finansijsku stabilnost i nastavak ekonomskog rasta. Članovi Savjeta su pohvalili kvalitet izvještaja i sugerisali da se njegovi nalazi učine dostupnim široj javnosti.

Predstavljeni su i rezultati analize efekata primjene SEPA sistema u prva tri mjeseca, koji potvrđuju značajne koristi za građane i privredu. U periodu od 7. oktobra 2025. do 7. januara 2026. godine ostvarene su uštede od 2,4 miliona eura, a prosječna cijena SEPA transakcije iznosila je 6,15 eura, dok je prosječna cijena SWIFT transakcije iznosila 73,4 eura, što ukazuje na to da su SEPA transakcije gotovo 12 puta jeftinije.

Uštede su izražene posebno kod elektronskih transakcija, gdje je prosječna SEPA naknada za fizička lica iznosila 0,067 eura, a prosječna SWIFT naknada 18,14 eura. Takođe, za pravna lica, prosječna SEPA naknada za transakcije iznad 20.000 eura iznosila je 25 eura, dok je cijena SWIFT transakcije bila oko 156 eura.

Analiza ukazuje da postoji prostor za bolju iskorišćenost SEPA sistema, naročito kod pravnih lica, gdje se značajan broj transakcija i dalje realizuje putem skupljih SWIFT kanala. CBCG planira dodatnu edukaciju i promociju korišćenja SEPA sistema u saradnji sa Privrednom komorom Crne Gore.

Na sjednici je razmatran i status implementacije projekta uvođenja nacionalnog sistema instant plaćanja (TIPS clone) u saradnji sa Centralnom bankom Italije. Aktivnosti se sprovode u skladu sa planiranom dinamikom, a početak primjene sistema očekuje se u julu ove godine.