ECB povećala kamatne stope

Upravni savjet Evropske centralne banke (ECB) odlučio je da poveća tri ključne kamatne stope za 25 baznih poena, odnosno 0,25 procentnih poena. Kamatna stopa na depozitne olakšice sada iznosi 2,50%, stopa na glavne operacije refinansiranja je 2,65%, a stopa na marginalne kreditne olakšice 2,90%.

Kamatne stope u Crnoj Gori već duže od dvije godine imaju trend opadanja. Posljednja odluka ECB-a mogla bi, sa određenim vremenskim pomakom, uticati na usporavanje tog trenda, ali se ne očekuje nagla promjena domaćih kamatnih stopa, objašnjavaju iz Centralne banke Crne Gore (CBCG).

Prema obrazloženju ECB-a, konflikt na Bliskom istoku nastavlja da pojačava inflatorne pritiske, a očekuje se da će inflacija duže ostati iznad ciljanih 2%. Odluka je donesena u skladu sa opredjeljenjem Upravnog savjeta ECB da monetarnu politiku usmjerava ka stabilizaciji inflacije na ciljanih 2% u srednjem roku.

Kako objašnjavaju iz CBCG-a, promjene ključnih kamatnih stopa ECB-a mogu se postepeno odraziti na uslove finansiranja u Crnoj Gori, ali njihov uticaj nije ni direktan, ni automatski. 'Kamatne stope na domaćem tržištu zavise od više faktora, uključujući odnos ponude i tražnje za kreditima, izvore finansiranja banaka, njihovu likvidnosti, konkurenciju na tržištu, poslovne politike banaka i ukupne ekonomske uslove u zemlji', navode iz CBCG-a.

Važno je istaći da je dominantan udio kredita u Crnoj Gori ugovoren sa fiksnom kamatnom stopom. 'Prema podacima Kreditnog registra CBCG, krediti sa varijabilnom kamatnom stopom čine svega 6,12% ukupnih kredita. Zbog toga je samo relativno mali dio postojećih kredita neposredno izložen promjenama tržišnih referentnih kamatnih stopa ECB-a', objašnjavaju iz CBCG.

Dodatnu stabilnost, kako kažu, daje i način finansiranja crnogorskih banaka. 'Na kraju jula 2026. godine, depoziti građana i privrede iznosili su 6,21 milijardi eura i činili 88,55% ukupnih obaveza banaka, bez kapitala. Depoziti su, dakle, ubjedljivo dominantan izvor finansiranja domaćih banaka, zbog čega njihovi troškovi finansiranja nijesu neposredno vezani za promjene ključnih kamatnih stopa ECB-a', navodi se u saopštenju.

Imajući u vidu prethodno navedeno, kao i na osnovu trenutno raspoloživih podataka i analiza CBCG, ne očekuje se da će posljednje povećanje ključnih kamatnih stopa ECB-a imati značajniji neposredni uticaj na domaće kamatne stope. 'Efekti se, međutim, mogu postepeno prenositi, uz intenzitet koji zavisi od niza domaćih i eksternih faktora. Kamatne stope u Crnoj Gori već duže od dvije godine imaju trend opadanja. Posljednja odluka ECB-a mogla bi, sa određenim vremenskim pomakom, uticati na usporavanje tog trenda, ali se ne očekuje nagla promjena domaćih kamatnih stopa', kazali su iz CBCG.

Ističu da bankarski sektor Crne Gore ostaje stabilan, dobro kapitalizovan i likvidan, što povećava njegovu otpornost na promjene uslova na međunarodnim finansijskim tržištima. 'Za građane je najvažnije da povećanje kamatnih stopa ECB-a ne znači automatski povećanje njihovih rata kredita. Udio kredita sa varijabilnom stopom u Crnoj Gori je nizak, a naše banke se dominantno finansiraju iz depozita građana i privrede. CBCG će pažljivo pratiti dalja kretanja i njihov mogući uticaj na cijenu kredita i štednje', istakla je guvernerka Radović.

Dalje kretanje kamatnih stopa ECB-a zavisiće od procjene novih ekonomskih i finansijskih podataka. Upravni savjet ECB-a odluke o visini ključnih kamatnih stopa donosi na svojim redovnim sastancima, na osnovu najnovijih podataka o inflaciji, ekonomskim i finansijskim kretanjima, kao i efekata prethodno donesenih mjera monetarne politike.

Nove projekcije ECB-a istovremeno ukazuju na otpornost ekonomije Eurozone, ali i na upornije inflatorne pritiske. Prosječna inflacija projektovana je na 3,0% u 2026, 2,5% u 2027. i 2,1% u 2028. godini, dok se realni rast BDP-a očekuje na nivou od 0,9%, 1,4% i 1,5% u istom periodu.

ECB je ocijenila da je ekonomski izgled i dalje obilježen visokom neizvjesnošću, sa rizicima naviše za inflaciju i naniže za privredni rast. 'Odluke Evropske centralne banke važne su za Crnu Goru i utiču na ekonomsku situaciju u zemlji, jer koristimo euro kao zvanično sredstvo plaćanja. Iako CBCG ne učestvuje u donošenju tih odluka, naša je odgovornost da pratimo kako se one odražavaju na građane, privredu i domaću ekonomiju i da njihove efekte komuniciramo javnosti', kazala je guvernerka CBCG dr Irena Radović.

Imajući u vidu značaj monetarne politike Eurozone za eurizovanu crnogorsku ekonomiju, CBCG će nastaviti da pažljivo prati odluke ECB-a i da javnosti komunicira šta one mogu značiti za građane, privredu i finansijski sistem Crne Gore.