Pejović: MONSTAT pred zatvaranjem Poglavlja 18, spremni smo za Evropski statistički sistem

Crna Gora bi mogla da zatvori pregovaračko Poglavlje 18 – Statistika do kraja oktobra, čime bi višegodišnji proces usklađivanja MONSTAT-a sa pravilima i standardima Evropskog statističkog sistema dobio formalnu potvrdu. Ovo je u intervjuu za Bankar kazao direktor Uprave za statistiku (MONSTAT) Miroslav Pejović.

Pejović ističe da je institucija na čijem je čelu u završnoj fazi tog procesa i da je spreman da ravnopravno funkcioniše u evropskom statističkom okviru. U intervjuu za Bankar.me, Pejović govori o rezultatima Peer Review evaluacije, usklađivanju metodologije sa Eurostatom, značaju profesionalne nezavisnosti zvanične statistike i preostalim koracima koji treba da dodatno ojačaju institucionalne, stručne i tehnološke kapacitete MONSTAT-a.

„Profesionalna nezavisnost nije samo formalni evropski zahtjev, već osnov pouzdane statistike. Ona podrazumijeva da se odluke o metodama, izvorima podataka i objavljivanju rezultata donose isključivo na osnovu stručnih kriterijuma i jednako prema svim korisnicima“, kazao je Pejović.

MONSTAT je ove godine prošao Peer Review evaluaciju usklađenosti sa evropskim statističkim standardima, dok se očekuje i zatvaranje pregovaračkog Poglavlja 18 – Statistika. MONSTAT je danas u završnoj fazi jednog veoma zahtjevnog višegodišnjeg procesa usklađivanja sa Evropskim statističkim sistemom i očekujemo da Poglavlje 18 – Statistika bude zatvoreno u oktobru. To bi predstavljalo snažnu potvrdu rezultata koje smo ostvarili, ali prije svega stručnog i institucionalnog rada koji stoji iza njih.

U prethodnom periodu napravljen je veliki iskorak u oblastima koje su bile ključne za završna mjerila: sprovedena je benčmark revizija nacionalnih računa, EUROSTAT-u su dostavljeni zahtijevani setovi podataka i metodološka dokumentacija, a uspostavljena je i redovna proizvodnja statistike državnih finansija u skladu sa evropskim pravilima. Mapom puta za ESA 2010 precizno su definisane i preostale aktivnosti, dok je Akcionim planom postavljen okvir za dalje jačanje ljudskih, stručnih i tehnoloških kapaciteta MONSTAT-a.

Dodatnu potvrdu institucionalne zrelosti predstavlja Peer Review misija, završena u junu, kroz koju je cjelokupan sistem zvanične statistike ocjenjivan prema svih 16 principa Kodeksa prakse evropske statistike. Za nas je posebno važno što su među ključnim pitanjima bili kvalitet, profesionalna nezavisnost i povjerenje u zvaničnu statistiku.

Upravo takav pristup gradi povjerenje u zvanične podatke. Zato zatvaranje Poglavlja 18 za MONSTAT neće predstavljati kraj procesa, već potvrdu da je crnogorska statistika dostigla visok nivo metodološke i institucionalne usklađenosti i da je MONSTAT spreman da ravnopravno funkcioniše u Evropskom statističkom sistemu.

Kada sagledate sve što je MONSTAT realizovao u prethodnih nekoliko godina – od dva velika popisa, razvoja novih statistika i unapređenja metodologija, do MICS istraživanja i Peer Review evaluacije – koliko je institucija danas snažnija i spremnija za evropske standarde? Prethodnih nekoliko godina bile su među najintenzivnijim u radu MONSTAT-a i pokazale su visok nivo stručne, organizacione i institucionalne zrelosti.

U relativno kratkom periodu uspješno smo realizovali dva izuzetno kompleksna statistička procesa – Popis stanovništva, domaćinstava i stanova i Popis poljoprivrede – uz nesmetanu redovnu proizvodnju zvanične statistike. Paralelno smo unaprijedili metodologije i izvore podataka u više oblasti. Posebno su značajni benčmark revizija nacionalnih računa, dodatno usklađivanje sa metodologijom ESA 2010 i uspostavljanje redovne proizvodnje statistike državnih finansija u skladu sa evropskim pravilima i zahtjevima EUROSTAT-a.

Nastavili smo i razvoj novih statistika i realizaciju važnih istraživanja, poput MICS-a. Dodatnu potvrdu institucionalne zrelosti predstavlja Peer Review misija završena u junu, kojom je cjelokupan sistem zvanične statistike ocjenjivan prema 16 principa Kodeksa prakse evropske statistike. Sve to pokazuje da je MONSTAT danas snažnija, stručnija i međunarodno prepoznata institucija, sa kapacitetima da odgovori sve zahtjevnijim evropskim standardima i da, u trenutku članstva Crne Gore u EU, ravnopravno funkcioniše u okviru Evropskog statističkog sistema.

Kada se sagledaju najnoviji podaci MONSTAT-a, kakvu sliku crnogorske ekonomije danas vidite? Koji pokazatelji su, po Vašem mišljenju, ohrabrujući, a koji bi trebalo najviše da zabrinu donosioce odluka? Zvanični statistički podaci ukazuju na nastavak pozitivne ekonomske dinamike, prije svega kroz rast bruto domaćeg proizvoda, investicionu aktivnost i povoljna kretanja u više segmenata ekonomije.

Istovremeno, za potpunu sliku važno je posmatrati ne samo ukupne stope rasta već i strukturu pojedinih pokazatelja. Pri tome treba razdvojiti dvije vremenske perspektive – rezultate kojima raspolažemo za 2025. godinu i najnovije pokazatelje tekuće ekonomske aktivnosti u 2026. godini.

Kada je riječ o 2025. godini, posebno se izdvaja investiciona aktivnost. Investicije u osnovna sredstva dostigle su oko 1,1 milijardu eura, što predstavlja rast od 11,1% u odnosu na prethodnu godinu. Cjelovitu sliku ekonomskih rezultata 2025. godine, međutim, daće godišnji obračun BDP-a, čije je objavljivanje planirano krajem septembra.

Za 2026. godinu već raspolažemo rezultatima BDP-a za prva dva kvartala. Crnogorska ekonomija je u prvom kvartalu ostvarila realni rast od 2,6%, dok je u drugom kvartalu rast ubrzan na 3,8%. BDP je u drugom kvartalu iznosio oko 2,15 milijardi eura. Pozitivna kretanja nijesu koncentrisana samo u jednom segmentu ekonomije. Industrijska proizvodnja u drugom kvartalu bila je 20% veća nego u istom kvartalu prethodne godine, vrijednost izvršenih građevinskih radova povećana je za 6,3%, dok je promet u trgovini na malo u stalnim cijenama povećan za 4,1%.

Kod industrije je, međutim, osim ukupne stope rasta važno posmatrati i njenu strukturu. Najveći rast zabilježen je u sektoru snabdijevanja električnom energijom, gasom, parom i klimatizacije, dok je rast prerađivačke industrije bio znatno umjereniji. Zbog toga ukupnu stopu industrijskog rasta treba tumačiti zajedno sa doprinosom pojedinih sektora.

Pozitivan signal predstavlja i nastavak investicione aktivnosti. Bruto investicije u osnovna sredstva u drugom kvartalu 2026. iznosile su oko 530 miliona eura, u odnosu na oko 475 miliona eura godinu ranije, dok je njihovo učešće u BDP-u povećano sa 23,7% na 24,7%.

Kada je riječ o cijenama, potrošačke cijene u julu 2026. bile su 3,8% više nego godinu ranije, dok su u periodu januar–jul prosječno povećane za 3,4% u odnosu na isti period prethodne godine. Pored ukupne stope inflacije, za razumijevanje cjenovnih kretanja važno je pratiti i doprinose pojedinih grupa proizvoda i usluga.

Važnu dimenziju ukupne slike predstavlja i spoljnotrgovinska robna razmjena. U periodu januar–jul ukupna robna razmjena iznosila je oko 2,92 milijarde eura i bila je 2,5% veća nego godinu ranije. Istovremeno, izvoz robe smanjen je za 4,4%, na oko 313 miliona eura, dok je uvoz povećan za 3,4%, na oko 2,61 milijardu eura. Pokrivenost uvoza izvozom smanjena je sa 13% na 12%.

Ovi podaci pokazuju zašto je, pored ukupne vrijednosti razmjene, važno posmatrati odvojeno kretanje izvoza i uvoza i njihovu strukturu. Ukupno, podaci za prvu polovinu 2026. pokazuju nastavak pozitivne ekonomske dinamike i ubrzanje realnog rasta BDP-a, uz potrebu da se pažljivo prate struktura industrijske proizvodnje, cjenovna kretanja i odnos izvoza i uvoza.

Potrošačke cijene su u julu bile 3,8 odsto više nego godinu ranije, dok je prosječna neto zarada u junu iznosila 1.036 eura. Koliko prosječna zarada danas realno govori o životnom standardu većine građana i da li rast cijena ponovo počinje da „jede“ rast primanja? Da li bi objavljivanje medijalne zarade omogućilo realniju sliku primanja građana od samog podatka o prosječnoj plati?

Najnoviji podaci pokazuju da su u julu potrošačke cijene međugodišnje rasle brže od prosječne neto zarade. Potrošačke cijene bile su 3,8% više nego u julu prethodne godine, dok je prosječna neto zarada iznosila 1.037 eura i bila je 2,3% veća nego godinu ranije. Međutim, ovaj odnos treba precizno tumačiti. Prosječna zarada je važan pokazatelj nivoa i dinamike zarada, ali je ne treba poistovjećivati sa iznosom koji prima većina zaposlenih, niti samo na osnovu nje izvoditi zaključke o životnom standardu većine građana.

Kada govorimo o odnosu zarada i cijena, statistički je preciznije govoriti o realnoj zaradi nego o tome da li inflacija „jede“ rast primanja. Realna zarada, koja se obračunava i objavljuje u okviru redovne mjesečne statistike zarada, pokazuje kretanje kupovne moći prosječne zarade nakon što se uzme u obzir kretanje potrošačkih cijena. Ipak, ni kretanje realne prosječne zarade samo po sebi ne daje cjelovitu sliku životnog standarda. Na položaj domaćinstava, osim zarada i cijena, utiču broj zaposlenih članova domaćinstva, drugi izvori prihoda, struktura potrošnje i niz drugih faktora.

Kada je riječ o medijalnoj zaradi, ona bi svakako predstavljala korisnu dodatnu statističku informaciju. Za razliku od prosječne zarade, koja predstavlja aritmetičku sredinu i na čiji nivo utiču i zarade koje značajnije odstupaju od prosjeka, medijalna zarada pokazuje iznos koji zaposlene dijeli na dvije jednake grupe – polovinu zaposlenih sa zaradom ispod i polovinu sa zaradom iznad tog iznosa.