Ministarstvo finansija manipuliše podacima o rastu Crne Gore
Ministarstvo finansija Crne Gore saopštilo je podatke o rastu, ali su uporedili stopu rasta sa eurozonom bez objašnjenja konteksta. Analiza pokazuje da su podaci iz različitih ekonomskih realnosti.

Manipulacija ne zahtijeva uvijek korišćenje netačnih ili nepreciznih podataka, jer je nekada dovoljno da kontekst u kojem se potpuno tačni podaci saopštavaju bude pogrešan. Ministarstvo finansija je upravo to izvelo prošle sedmice kada je saopštilo najnovije podatke o rastu i kada je, umjesto da obrazloži koliko je ta stopa rasta dovoljna za Crnu Goru, nju uporedilo sa stopom rasta na nivou eurozone kako bi odnos brojki na prvi pogled djelovao impresivno, ni ne trudeći se da mu se doda objašnjenje.
Situaciju je ipak neophodno sagledati preciznije, jer bez preciznosti priča o finansijama gubi smisao. Rast od 3,8 odsto računa se na bruto domaćem proizvodu (BDP) od 2,146 milijardi eura. Rast eurozone od jedan odsto računa se na nivou ekonomija 21 članice ove monetarne unije čija se ukupna vrijednost izražava u desetinama triliona.
Nijesu u pitanju dva rezultata istog nadmetanja, već dva broja iz potpuno različitih matematičkih igara, spojena naknadno u istu rečenicu. Kad je osnova sitna, dovoljno je i toliko da se zahvaljujući inflaciji tokom ljetnje sezone akumulira više sredstava i procenat će porasti onoliko za koliko bi velikoj, razvijenoj ekonomiji bila potrebna cijela godina intenzivnih strukturnih reformi da to postigne. U ekonomiji se ovo zove efektom baze, tj. u ovom slučaju efektom niske baze i predstavlja toliko elementarnu metodološku ogradu da je pomalo neprijatno utvrđivati da li nas je ministarstvo ostavilo da se pitamo rade li u njemu ljudi koji to ne znaju ili koji misle da javnost to svakako neće razumjeti.
Kada se porede ovakvi parametri prava kontrolna grupa nikad nije eurozona, već ekonomije koje imaju što bližu polaznu tačku i što sličniju putanju, poput u ovom slučaju, Hrvatske i Slovenije, koje su obje tranzicione, u fazi sustizanja razvijenijih evropskih zemalja i koje rastu iznad prosjeka eurozone iz identičnih strukturnih razloga. Vraćena u to društvo, crnogorska stopa rasta prestaje da bude senzacija i postaje uredan, solidan, sasvim očekivan broj za ekonomiju na ovom stepenu razvoja, odnosno ni čudo, ni razlog za oduševljenje.
Ministarstvo finansija nije saopštilo ništa što brojčano nije tačno, ali je, suptilnije od toga, odlučilo da poredi neuporedivo. Naspram susjeda, Crna Gora je jedna od nekoliko ekonomija koje rastu brzo, ali naspram eurozone, ona je prikazana kao najveća zvijezda na sceni. Ne moraju građani biti pasionirani ljubitelji statistike da bi razumjeli ovu razliku, niti pamtiti termine iz ekonomske teorije. Dovoljno je da razumiju razliku između ekonomske analize i političkog PR-a, jer analiza bira mjerilo koje objašnjava pojavu, a PR ono koje ostavlja utisak.
Komentari
Rast privredne aktivnosti u eurozoni u drugom tromjesečju
Privreda eurozone i EU blago je porasla u drugom tromjesečju nakon stagnacije na početku godine, pokazali su novi podaci Eurostata.

Povezani članci
Popularno u Ekonomija
- Penzije u Crnoj Gori rastu samo 5,3 eura: minimum i prosjek
- Bivšim radnicima drvne i šumarske industrije 12.000 eura u pet rata
- Cijene goriva u Crnoj Gori: Dizel ostaje na istoj cijeni, benzin pojeftinjuje
- Poslanici završili raspravu o isplatama bivšim radnicima drvoprerade
- Drastičan pad državne pomoći u Crnoj Gori: 2.87 miliona eura za 2025. godinu
Svidjela ti se ova vijest?
Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.
Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.





