Šteta od eksploatacije šljunka vidljiva iz svemira: Država preuzima kontrolu
Korito Morače godinama je bilo pogođeno nelegalnom eksploatacijom šljunka. Vlada Crne Gore usvojila je novi Zakon o vodama, preuzimajući kontrolu nad eksploatacijom.
Korito Morače godinama je bilo prostor u kome su se preplitali građevinski biznis, koncesije, regulacija vodotoka i nelegalna eksploatacija. Posljedice tog sistema danas su vidljive na terenu, u dokumentima institucija, podacima o vodosnabdijevanju, ali i na satelitskim snimcima. Nalazi Agencije za zaštitu životne sredine Crne Gore još iz avgusta 2023. potvrđuju da se šteta dogodila, kolike su njene razmjere kao i ko je za taj problem odgovoran.
Vlada Crne Gore nedavno je usvojila novi Zakon o vodama i na taj način, makar na papiru, promijenila način upravljanja šljunkom i pijeskom i preuzela eksploataciju u svoje ruke. Istovremeno, državni organi ove godine prijavili su bolje rezultate u borbi protiv nelegalnog vađenja, pa je, prema podacima Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT) u prvoj polovini 2026. riješeno 80 odsto prijava iz ove oblasti.
Prema riječima bivšeg direktora Regionalnog vodovoda Zorana Lakušića, nelegalna eksploatacija šljunka iz korita Morače trajala je više od jedne decenije i „poprimila je razmjere ozbiljnog ekocida“. Ekološki i građanski aktivista Vuk Vujisić u više navrata je kazao da su inspekcijski organi zakazali, te da su „pojedini pripadnici institucija bili dio lanca korupcije“.
- Država treba da naplati desetine miliona eura štete koja joj je pričinjena, a ne da plaća milione onima koji su izvršili devastaciju i pljačku - dodao je Vujisić.
Moratorijum iz 2017. nije dao rezultate. Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja u aprilu 2017. godine zabranilo je eksploataciju šljunka i pijeska iz riječnih korita i donijelo odluku da ne pokreće procedure za dodjelu koncesija sve dok se ne stvore neophodne pretpostavke za uvođenje reda u ovoj oblasti. Iz resornog ministarstva su tada podsjetili da su ugovori o eksploataciji na 25 lokacija u koritima Morače, Lima, Tare, Ibra, Grnčara i Gračanice istekli još 2016. godine.
Dodali su da je odluka o moratorijumu bila rezultat činjenice da je istekla važnost projekata regulacije tih vodotoka, koji predstavljaju zakonski uslov za dodjelu koncesija. – Odluka je i rezultat činjenice da je ukupni prihod od koncesionih naknada u 2016. bio svega 25.000 eura.
Detaljnom analizom, kazali su oni tada, utvrđeno je da obustava eksploatacije ne može izazvati poremećaje na tržištu ili nestašicu građevinskog materijala, s obzirom na to da postoji stabilna ponuda kvalitetnog materijala iz kamenoloma. Saglasnost za eksploataciju od tada se mogla izdavati isključivo za interventne radove, poput uklanjanja uskih grla u koritima rijeka, čije bi odlaganje moglo prouzrokovati štetne posljedice.
Međutim, uprkos zabrani godinama je najintenzivnija eksploatacija zabilježena na obalama Morače, dok nisu ni druge rijeke pošteđene. Najugroženija dionica je donji tok Morače, od Botuna do Ponara, gdje se godinama nalazilo više separacija, pri čemu nijedan subjekt nije imao dozvolu izdatu od Uprave za vode, što je potvrdio Vladin izvještaj iz 2021. godine.
Od 2023. godine, kada je, makar na papiru, zaustavljena eksploatacija iz rijeka, problem nije nestao u potpunosti, već je ponovo promijenio oblik. Prema riječima Zorana Lakušića, danas više nemamo desetine bagera koji nesmetano ulaze u samo korito, već su se nelegalne aktivnosti u značajnoj mjeri preselile i na obale, priobalno zemljište, kao i državne i private parcele. - Pojedini eksploatatori očigledno traže nove načine da zaobiđu zabrane i kontrolu - dodao je Lakušić.
On podsjeća da su obale, šljunkoviti slojevi i podzemne vode međusobno povezani, pa devastacija obala i priobalnog prostora može promijeniti uslove kretanja i prihranjivanja podzemnih voda. - Iako se nelegalna eksploatacija ne odvija neposredno na području izvorišta Bolje Sestre, promjene u širem hidrogeološkom sistemu Morače mogu imati uticaj na njegovu izdašnost i stabilnost.
Prema podacima na koje sam ranije ukazivao, uzurpirano je više od 600.000 kvadratnih metara državnih parcela. Razmjere devastacije toliko su velike da se oštećenja obala mogu jasno uočiti i na satelitskim snimcima. Ako se posljedice vide iz svemira, neprihvatljivo je da ih ne vide institucije koje su dužne da štite Moraču, državnu imovinu i izvorište Bolje Sestre - ocjenjuje Lakušić.
On dodaje da sanacija korita Morače i prostora značajnog za zaštitu izvorišta Bolje Sestre danas je izuzetno skupa i tehnički veoma zahtjevna. - Ne bih licitirao konačnom cifrom prije završetka sveobuhvatnih hidromorfoloških i hidrogeoloških analiza i definisanja kompletnog projekta sanacije, ali je već sada jasno da govorimo o višemilionskim ulaganjima.
Razmjere devastacije najbolje pokazuju procjene količine materijala koji je godinama vađen iz Morače. Procjene su išle i do oko 50 miliona kubnih metara šljunka, pijeska i drugog materijala - dodaje Lakušić. Kada iz jednog riječnog sistema uklonite desetine miliona kubika prirodnog materijala, navodi on, ne može se očekivati da se prethodno stanje jednostavno uspostavi vraćanjem šljunka.
Promijenjeni su korito, kote riječnog dna, obale, režim nanosa, kao i odnosi površinskih i podzemnih voda. Iz Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje su ranije saopštili da je pad izdašnosti izvorišta Bolje sestre sa 2.300 na 300 litara u sekundi. - Postojale su i stručne procjene da bi, čak i kada bi eksploatacija potpuno prestala, za prirodno obnavljanje koritabilo potrebno najmanje sto godina. To najbolje pokazuje razmjere štete koja je za svega nekoliko decenija nanesena jednom prirodnom sistemu - navodi Lakušić.
U izvještaju OSCE se navodi da je Regionalni vodovod od 2013. do 2021. godine u kontinuitetu obavještavao nadležne inspekcijske organe o nelegalnim radnjama u drugoj zoni zaštite izvorišta Bolje sestre, odnosno u koritu rijeke Morače, ali adekvatna reakcija organa je izostala. Tako je zbog nelegalne eksploatacije šljunka ugroženo redovno snabdijevanje vodom za šest primorskih opština.
Vlada je ranije utvrdila i Skupština je 26. avgusta 2026. usvojila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama, koji donosi radikalan zaokret u upravljanju riječnim nanosima i zaštiti vodnog dobra. Ključna novina jeste potpuno ukidanje koncesija za eksploataciju šljunka i pijeska, čime ova osjetljiva oblast prelazi u ruke države.
Kroz izmjene članova 68 i 69 mijenja se sadašnji pravni okvir koji je privatnim kompanijama omogućava da uz vodnu saglasnost i koncesioni ugovor vade materijal iz korita. Prema novom rješenju, ubuduće će riječne nanose moći da eksploatiše isključivo privredno društvo čiji je osnivač Vlada sa udjelom od 100 odsto.
– Eksploataciju riječnih nanosa može da vrši privredno društvo čiji je osnivač Vlada sa udjelom od 100 odsto u skladu sa ovim zakonom – propisano je članom 69. Istim članom predviđena je stroga obaveza tog društva da vodi urednu evidenciju o vrsti i količini izvađenog riječnog nanosa, te da te podatke redovno dostavlja nadležnom organu uprave, odnosno lokalnoj upravi.
Koncesione ugovore, prema dostupnim podacima, za više od dvije i po decenije dobijalo je preko 25 kompanija po različitim osnovama. Do 2017. su uglavnom u pitanju bili koncesioni ugovori, dok se od tada kompanije uglavnom pojavljuju kao subjekti koji sprovode interventne i regulacione radove. Takođe, za sve to vrijeme na Morači je sveprisutan problem nelegalne eksploatacije kojoj nadležne inspekcije uporno nisu uspijevale da uspješno uđu u trag.
Kada je u pitanju separacija, kao građevinski objekat on može biti predmet kontrole raznih inspekcija. - Dozvole za separaciju kontroliše urbanističko-građevinska inspekcija, rudarska, ekološka sa stanovišta zaštite životne sredine, vodna ako je u blizini rijeka, tržišna - da li je firma registrovana, da li legalno posluje i slično - kažu iz Uprave za inspekcijske poslove iz Podgorice.
Evropski pritisak urodio birokratskim plodom. U obrazloženju novih izmjena i dopuna Zakona o vodama saopšteno da je taj korak bio neophodan i radi potpunog usklađivanja sa Okvirnom direktivom o vodama Evropske unije. Izmjenama se propisuje obavezna izrada strateške procjene uticaja na životnu sredinu za Strategiju i planove upravljanja vodama na vodnom području, ali i za planove upravljanja rizicima od poplava.
Takođe, precizirano je da stručnu pripremu tih planova vrši nadležni organ uprave, dok se kroz dopune zakona definiše i rok od tri godine u kojem nove ili revidovane mjere iz ažuriranog programa moraju stupiti na snagu. Kao sugestija za dalje unapređenje novog rješenja, preporučeno je da se u završnoj fazi primjene zakona obezbijedi dodatni mehanizam javne dostupnosti podataka o količinama izvađenog materijala i ekološkom uticaju. Time bi se, uz stopostotnu državnu kontrolu, garantovala i potpuna transparentnost prema građanima i nevladinom sektoru.
VDT: U prvoj polovini 2026. riješeno 80 odsto prijava za nelegalnu eksploataciju šljunka. Vrhovno državno tužilaštvo saopštilo je da je u prvoj polovini ove godine riješeno 80 odsto podnijetih prijava u oblasti suzbijanja nelegalne eksploatacije šljunka. Kako je saopšteno iz te institucije, Operativni tim za borbu protiv ekološkog kriminala i krivičnih djela povezanih sa ekološkim kriminalom je tokom prve polovine 2026. godine sprovodio intenzivne aktivnosti usmjerene na unapređenje koordinacije između nadležnih institucija i jačanje efikasnosti postupanja u predmetima ekološkog kriminala.
Komentari
Rast privredne aktivnosti u eurozoni u drugom tromjesečju
Privreda eurozone i EU blago je porasla u drugom tromjesečju nakon stagnacije na početku godine, pokazali su novi podaci Eurostata.

Povezani članci
Popularno u Ekonomija
- Penzije u Crnoj Gori rastu samo 5,3 eura: minimum i prosjek
- Bivšim radnicima drvne i šumarske industrije 12.000 eura u pet rata
- Cijene goriva u Crnoj Gori: Dizel ostaje na istoj cijeni, benzin pojeftinjuje
- Poslanici završili raspravu o isplatama bivšim radnicima drvoprerade
- Drastičan pad državne pomoći u Crnoj Gori: 2.87 miliona eura za 2025. godinu
Svidjela ti se ova vijest?
Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.
Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.






