Đurović i Mugoša o investicijama i ekonomskom razvoju Crne Gore
Na događaju povodom predstavljanja izvještaja o stranim direktnim investicijama, Đurović ističe da članstvo u EU ne garantuje rast investicija, dok Mugoša naglašava da se ekonomija Crne Gore razvija sporije od rasta.

Na događaju povodom predstavljanja izvještaja „Trendovi kretanja stranih direktnih investicija u Crnoj Gori od 2015. do 2025. godine“, čelni ljudi Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori osvrnuli su se na stanje ekonomije i potrebu za investicijama. Đurović je naglasila da članstvo u Evropskoj uniji ne garantuje rast investicija, dok je Mugoša upozorio na nepovoljnu strukturu stranih direktnih investicija.
Branko Mitrović, predsjednik Odbora direktora Savjeta, kazao je da izvještaj analizira trenutnu situaciju na tržištu, kao i očekivanja vezana za privlačenje novih investicija ulaskom u EU. On je istakao da su potrebne investicije koje će povećati produktivnost i otvoriti nova radna mjesta, čime bi se smanjio trgovinski deficit.
Mirza Mulešković, autor izvještaja, naglasio je da su podaci prikupljeni iz zvanične statistike Centralne banke, ali da nedostaje detaljna struktura investicija po sektorima. Prema njegovim riječima, Crna Gora je 2024. godine bila regionalni lider po udjelu neto stranih direktnih investicija u bruto domaćem proizvodu sa 7,2 odsto.
On je dodao da se primjećuje smanjen priliv kapitala iz Rusije, dok su ulaganja iz Srbije i Turske porasla, posebno u sektor nekretnina. Mulešković je naglasio da ulaganja u nekretnine imaju nižu produktivnost i da je potrebno pratiti ih sa ulaganjima u produktivne sektore.
Đurović je istakla da trgovina napreduje brže od investicija, te da je potrebno raditi na privlačenju investicija koje donose tehnologiju i nove brendove. Ona je upozorila da članstvo u EU može poboljšati percepciju institucionalnog okvira, ali da će mnogo zavisiti od domaćeg poslovnog ambijenta.
Boris Mugoša je naglasio da crnogorska ekonomija raste, ali se ne razvija dinamikom koja bi trebala pratiti taj rast. On je upozorio na visok spoljnotrgovinski deficit i nedovoljnu proizvodnju, naglašavajući potrebu za diversifikacijom ekonomije kroz ulaganja u energetiku, poljoprivredu i tehnologije.
Mugoša je zaključio da se investicije moraju posmatrati zajedno sa strukturnim problemima ekonomije, te da je ključno usmjeriti ih ka sektoru koji donosi nova znanja i prakse.
Komentari
Morsko dobro prihodovalo više novca od zakupa na tivatskoj obali
Morsko dobro je u 2025. godini ostvarilo prihod od 1.411.933 eura, ali ukupni prihod sa tivatske obale bio je znatno veći kada se uračuna i trajektna linija Kamenari - Lepetane.

Povezani članci
Popularno u Ekonomija
- Penzije u Crnoj Gori rastu samo 5,3 eura: minimum i prosjek
- Bivšim radnicima drvne i šumarske industrije 12.000 eura u pet rata
- Cijene goriva u Crnoj Gori: Dizel ostaje na istoj cijeni, benzin pojeftinjuje
- Poslanici završili raspravu o isplatama bivšim radnicima drvoprerade
- Drastičan pad državne pomoći u Crnoj Gori: 2.87 miliona eura za 2025. godinu
Svidjela ti se ova vijest?
Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.
Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.






