Produktivne investicije kao novi razvojni prioritet u Crnoj Gori
Crnoj Gori su potrebne investicije koje će povećati produktivnost i otvoriti nova radna mjesta, istaknuto je na predstavljanju izvještaja o stranim direktnim investicijama.

Crnoj Gori su potrebne investicije usmjerene na povećanje produktivnosti i stvaranje veće vrijednosti, koje će otvoriti nova radna mjesta, podstaći dodatna ulaganja i ojačati izvozne kapacitete domaće ekonomije, saopštili su iz PR Centra. To je poručeno na događaju povodom predstavljanja izvještaja “Trendovi kretanja stranih direktnih investicija u Crnoj Gori od 2015. do 2025.”, koji je organizovao Savjet stranih investitora u Crnoj Gori.
Predsjednik Odbora direktora Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori i izvršni direktor kompanije One, Branko Mitrović, kazao je da se izvještaj ne bavi samo ukupnim nivoom investicija, prilivom i odlivom kapitala, već i njihovom strukturom i promjenama koje su se dogodile tokom prethodne decenije. „Analizirali smo šta se trenutno dešava na crnogorskom tržištu, koliko je Crna Gora atraktivna za privlačenje novih investicija, kao i šta možemo očekivati ulaskom u Evropsku uniju“, kazao je Mitrović.
Prema njegovim riječima, jedan od ciljeva izvještaja jeste da ukaže na oblasti na koje ključni donosioci odluka treba da usmjere pažnju, kao i na promjene koje su potrebne kako bi Crna Gora privukla bolje i kvalitetnije investicije. “Potrebne su nam investicije koje povećavaju produktivnost i stvaraju veću vrijednost za Crnu Goru, kroz otvaranje novih radnih mjesta i nova ulaganja”, poručio je Mitrović.
Autor izvještaja i ekonomski analitičar Mirza Mulešković, kazao je da su podaci za izvještaj prvenstveno prikupljeni iz zvanične statistike Centralne banke Crne Gore, kao glavnog proizvođača podataka o stranim direktnim investicijama. On je ukazao na to da zvanična statistika sadrži podatke o prilivu, odlivu i neto stranim direktnim investicijama, ali ne i njihovu detaljnu strukturu po sektorima.
„Imamo podatke o prilivu, odlivu i neto stranim direktnim investicijama, ali nemamo njihovu strukturu po sektorima. Ako želimo ciljane politike, moramo znati u koje sektore investicije dolaze“, naveo je Mulešković. Crna Gora je 2024. godine bila regionalni lider po udjelu neto stranih direktnih investicija u bruto domaćem proizvodu, sa 7,2 odsto.
Govoreći o promjenama u strukturi investitora, Mulešković je kazao da je posljednjih godina smanjen priliv iz Rusije, dok je zabilježen rast investicija iz Srbije i Turske. “Ulaganja u nekretnine nijesu neproduktivna, ali imaju nižu produktivnost. Ako imamo veliki rast investicija u nekretnine, on mora biti praćen ulaganjima u kompanije i druge produktivne djelatnosti ukoliko želimo stabilan i dugoročan ekonomski rast”, istakao je Mulešković.
On je naglasio da se investicije ne smiju ocjenjivati samo prema njihovom novčanom iznosu, već prema dodatoj vrijednosti, broju novih radnih mjesta i uticaju na razvoj novih djelatnosti. Kao jedan od sektora sa najvećim potencijalom izdvojio je energetiku. “Prema nacionalnim dokumentima i strategijama, Crnoj Gori će za sprovođenje energetske i zelene tranzicije biti potrebno više od četiri milijarde eura”, ocijenio je Mulešković.
Autorka uvodnika izvještaja, prof. dr Gordana Đurović, kazala je da je Crna Gora nakon obnove nezavisnosti svoj razvoj u velikoj mjeri zasnivala na stranim direktnim investicijama. Ona je istakla da približno trećina priliva stranih direktnih investicija formalno dolazi iz država EU, dok se sa tim tržištem odvija oko polovine ukupne crnogorske trgovine. Đurović je ocijenila da bi pristupanje Evropskoj uniji moglo poboljšati percepciju crnogorskih institucija, vladavine prava i političke stabilnosti, a time podstaći i veći priliv kapitala iz EU.
Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, Boris Mugoša, podsjetio je da već duže ukazuje na nepovoljnu strukturu stranih direktnih investicija, dodajući da nije pristalica njihovog ocjenjivanja samo na osnovu apsolutnih iznosa. “Crnogorsku ekonomiju definišem jednom rečenicom – ona raste, ali se ne razvija”, rekao je Mugoša. On je kazao da nije zadovoljan trendom povećanja ulaganja u nekretnine, jer takve investicije mogu donijeti kratkoročne rezultate, ali ne rješavaju strukturne probleme ekonomije.
Komentari
Morsko dobro prihodovalo više novca od zakupa na tivatskoj obali
Morsko dobro je u 2025. godini ostvarilo prihod od 1.411.933 eura, ali ukupni prihod sa tivatske obale bio je znatno veći kada se uračuna i trajektna linija Kamenari - Lepetane.

Povezani članci
Popularno u Ekonomija
- Penzije u Crnoj Gori rastu samo 5,3 eura: minimum i prosjek
- Bivšim radnicima drvne i šumarske industrije 12.000 eura u pet rata
- Cijene goriva u Crnoj Gori: Dizel ostaje na istoj cijeni, benzin pojeftinjuje
- Poslanici završili raspravu o isplatama bivšim radnicima drvoprerade
- Drastičan pad državne pomoći u Crnoj Gori: 2.87 miliona eura za 2025. godinu
Svidjela ti se ova vijest?
Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.
Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.






