Crna Gora se zadužuje 3,2 milijarde eura za stare dugove i projekte

Crna Gora će se u naredne tri godine zadužiti 3,2 milijarde eura, od čega su 2,4 milijarde potrebne za vraćanje starih dugova, a 800 miliona za finansiranje prioritetnih kapitalnih i razvojnih projekata, navedeno je u predlogu smjernica makroekonomske politike za period 2027-2029, koji je usvojila Vlada.

U narednoj godini na naplatu dolaze stari krediti vrijedni 1,12 milijardi eura, od čega se najveći dio odnosi na dug od 750 miliona eura po euroobveznicama koje je u decembru 2020. godine emitovala Vlada Zdravka Krivokapića (kada je ministar finansija bio sadašnji premijer Milojko Spajić), zatim na redovnu otplatu kredita kod kineske Exim banke iz 2014. godine za izgradnju prve dionice auto-puta, otplatu kredita kod Svjetske banke (PBG 2) iz 2020. godine, otplatu sindiciranog kredita za fiskalnu rezervu iz 2025. godine.

Ministarstvo finansija, na čijem je čelu Novica Vuković, u smjernicama navodi da bi se ove godine mogli zadužiti za dio obaveza u narednoj godini, ukoliko pronađu povoljniji način zaduženja. U 2028. godini na plaćanje dolaze dugovi od 363 miliona eura koji se odnosi na redovne rate kredita za auto-put, kredit kod Svjetske banke (PBG 1) iz 2018. godine, kao i otplatu sindiciranog kredita za fiskalnu rezervu iz 2025. godine.

U 2029. za otplatu starih kredita potrebno je obezbijediti 883 miliona eura, od čega se najviše odnosi na isplatu obveznice iz 2019. godine u iznosu od 500 miliona, zatim rate za auto-put, sindicirani zajam iz 2025.

Naredne godine će državi faliti 1,4 milijarde eura. Računajući i zaduženje za kapitalne investicije, u 2027. godini će državnom budžetu ukupno nedostajati 1,42 milijarde eura. Plan je da se taj novac obezbijedi novim zaduženjem od 700 miliona u toj godini, kao i da Vlada u ovoj godini uzme nove kredite od čega će 700 miliona prenijeti u narednu godinu.

U 2028. godini ukupno će državnoj kasi nedostajati 651 milion eura, od čega će novim zaduženjem biti obezbijeđeno 635 miliona eura. U 2029. godini državna kasa će zbog vraćanja dugova i novih investicija imati minus od 1,16 milijardi koji će biti pokriven sa novim zaduženjem od 1,15 milijardi. Te godine će na inostranom tržištu država uzeti kredite i zajmove u vrijednosti od 1,1 milijardu eura, a 50 miliona će pozajmiti na domaćem tržištu.

Neto javni dug (ukupni dug države i opština umanjen za depozite) na kraju prošle godine iznosio je 4,38 milijardi eura, dok se procjenjuje da će on na kraju 2029. godine narasti na 5,54 milijarde eura. Odnosno, neto javni dug će biti povećan za 26,5 odsto. Istovremeno bruto domaći proizvod (BDP) će porasti sa 8,17 milijardi, koliko je iznosio na kraju 2025, na 9,83 milijardi na kraju 2029. godine. To je nominalni rast od 20 odsto, što znači da će neto javni dug rasti brže od ekonomije.

Crna Gora uskoro treba da pređe na obračun BDP-a i javnog duga po novoj metodologiji ESA 2010, najkasnije početkom naredne godine. Ove obračune neće više raditi Ministarstvo finansija već Uprava za statistiku Monstat. Kada je Hrvatska pred učlanjenje prešla na ovu metodologiju, imala je značajni rast prikazanog javnog duga zbog drugačijeg obuhvata nove metodologije.

U smjernicama se navodi da će zaduženja od 800 miliona za investiciona ulaganja biti usmjerena za realizaciju projekata koji imaju dugoročni razvojni efekat na ekonomiju i kvalitet života građana. Projekcije uključuju finansiranje značajnih infrastrukturnih i razvojnih projekata, među kojima se posebno izdvajaju nastavak izgradnje auto-puta Bar–Boljare, projekti iz oblasti zdravstva uključujući izgradnju Univerzitetskog kliničkog centra vrijednog 313 miliona eura, ulaganja u sektor obrazovanja, željeznice, odbrane, projekte iz oblasti zaštite životne sredine i ispunjavanja obaveza iz Poglavlja 27 (životna sredina), kao i projekte saobraćajne, komunalne, energetske i digitalne infrastrukture.

Istovremeno, dinamika povlačenja sredstava za navedene projekte zavisiće od stepena njihove realizacije, zbog čega će se godišnje kretanje stanja javnog duga prilagođavati stvarnim potrebama finansiranja i tempu implementacije investicija.

Dodatni uticaj na kretanje javnog duga imaće i korišćenje sredstava iz Instrumenta Evropske unije za reformu i rast za region (Plan rasta za Zapadni Balkan). Navedeni mehanizam predstavlja važan instrument podrške ekonomskom razvoju i procesu evropske integracije, pri čemu će značajan dio sredstava biti usmjeren na sprovođenje reformi i realizaciju investicionih projekata koji doprinose jačanju konkurentnosti privrede i unapređenju životnog standarda građana.

Kroz Instrument EU za reformu i rast, Crnoj Gori je opredijeljeno oko 383 miliona eura podrške, od čega se oko dvije trećine odnosi na povoljno kreditno finansiranje, dok je trećina predviđena u formi bespovratnih sredstava. Navedena sredstva se dodjeljuju Crnoj Gori u skladu sa ispunjavanjem Reformske agende za Crnu Goru za period 2024-2027. godine, stoga će ista biti isplaćena do kraja 2027. godine, što znači da će se, u skladu sa dinamikom ispunjavanja reformskih obaveza, odraziti na povećanje duga u ovom periodu.

Pojašnjava se da ova zaduženja kroz instrumente EU imaju povoljne finansijske uslove, uključujući niže troškove finansiranja, duže rokove dospijeća i grejs periode, i da kao takve ne predstavljaju značajan dodatni pritisak na održivost javnih finansija u kontekstu otplate duga.

Konstantno uzimanje novih kredita da bi se vratili stari dugovi utiče na veliki rast troškova za kamate, i to za 48 odsto u periodu od četiri godine. U ovoj godini će državni trošak za kamate iznositi 174,8 miliona eura, dok će u narednoj godini samo za kamate biti plaćeno 210,8 miliona eura. U 2028. godini ova stavka nastavlja rast na 234,8 miliona, dok će u 2029. godini biti 256,8 miliona eura. Obaveze za kamate u ovoj godini vrijede dva odsto procijenjenog bruto domaćeg proizvoda, dok će ovaj trošak u 2029. godini narasti na 2,6 odsto od iznosa tada očekivanog BDP-a.

U smjernicama se navodi da će državne finansije biti stabilne u naredne tri godine, da će tekući prihodi (redovni porezi, akcize, doprinosi...) pokrivati tekuće rashode (redovne troškove) javne uprave, a da će zaduženja biti potrebna samo za vraćanje starih dugova i nove investicije. Očekuje se rast svih državnih prihoda uslijed nastavka rasta potrošnje stanovništva i turista, rasta ekonomije uslijed nastavka stranih investicija, novih velikih javnih kapitalnih investicija, i rasta donacija iz evropskih fondova.

Očekuje se rast zaposlenosti, kao i ograničena inflacija od 3,3 odsto u ovoj godini, 2,5 odsto u narednoj, i po oko dva odsto u 2028. i 2029. godini. U naredne tri godine ne predviđa se uvođenje novih dažbina, osim povećavanja stope akciza na cigarete, ali će biti zadržana stopa PDV-a od 15 odsto na hotelski smještaj što je ranije kritikovano iz ovog sektora. Očekuju se veći prihodi u državnoj kasi uslijed smanjenja sive ekonomije, povećanja discipline poreskih obveznika, povećanja poreskog obuhvata, kao i legalizacije i investicije u Aerodrome.