Luštica Bay traži od Vlade saglasnost za kredit od 15 miliona eura

Vlada Crne Gore dobila je zahtjev za davanje saglasnosti na uspostavljanje založnog prava na pravu korišćenja objekta nautičkog turizma - marine sa obalnim šetalištem u turističkom rizortu Luštica Bay, u korist Alta banke iz Beograda, kao sredstva obezbjeđenja kredita u iznosu od 15 miliona eura, a koji kompanija Luštica Development iz Tivta uzima kod te banke.

Ova tačka dnevnog reda bila je među materijalima o kojima je Vlada odlučivala na telefonskoj sjednici održanoj 29. juna. Međutim, na sajtu Vlade ni do danas nisu objavljeni zaključci koje je kabinet premijera Milojka Spajića donio, odnosno informacija da li je ovaj zahtjev prihvaćen ili nije.

Luštica Development traži saglasnost države za uspostavljanje založnog prava na pravu korišćenja marine i obalnog šetališta koje je ta kompanija kao investitor izgradnje turistićkog rizorta Luštica Bay u Krtolima kod Tivta, prije nekoliko godina sagradila na katastarskoj parceli 117/2 KO Radovići.

Kompanija se zahtjevom za davanje saglasnosti obratila Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. U tom zahtjevu su istakli da je Luštica Development u završnoj fazi pregovora sa Alta bankom AD Beograd u vezi sa aranžmanom po kojem će ta banka kompaniji iz Tivta obezbijediti kredit u iznosu od 15 miliona eura “za finansiranje trajnih obrtnih sredstava”.

Kredit se odobrava s fiksnom kamatnom stopom od 8,5 odsto od dana puštanja kredita u tečaj, s rokom otplate od 60 mjeseci i uz grejs period od 12 mjeseci.

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine (MDUP) se u vezi sa zahtjevom Luštice Development obratilo instituciji Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore. Zaštitnik je MDUP-u, kako se navodi u propratnoj dokumentaciji dostavljenoj Vladi, 18. juna dao “mišljenje kojim je ukazano na rizike od ovog pravnog posla, te ostavio na ocjenu Vladi Crne Gore prihvatljivost davanja saglasnosti za ovakvo zalaganje”.

Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa države je Vladi predložio da ova od predstavnika državnog kapitala u privrednom društvu Luštica Development “zatraži izjašnjenja i eventualne sugestije”.

Ministarstvo (MDUP) je u skladu sa zaduženjem iz zaključka Vlade zatražilo od Ministarstva turizma da sprovede postupak izbora kontrolora predmetne investicije koji, i pored svih preduzetih aktivnosti, još uvijek nije uspješno okončan.

Vlada je, inače, ranije obavezala MDUP da nakon što mu bude dostavljen izvještaj kontrolora, a koji još nije ni izabran, “pokrene postupak pregovora za zaključenje aneksa Ugovora sa Projektnom kompanijom (Luštica Development)”. Ovaj ugovor je sklopljen još 2009. godine.

Vlada je već ranije odobravala Luštici Development uspostavljanje založnog prava u korist beogradske Alta banke kao kreditora, na nekretninama u tom luksuznom turističkom rizortu. Tako je 2024. vansudska hipoteka II reda uspostavljena na hotel “The Chedi Luštica Bay”, kao sredstvo obezbjeđenja kredita u iznosu od 3,5 miliona eura.

Godinu kasnije, Vlada je Luštici Development ponovo dala saglasnost da upiše založno pravo hipoteke na hotel “The Chedi” u korist beogradske banke “radi refinansiranja kreditnih obaveza”, ali tada nije navedeno koliko iznosi to novo zaduženje stranog investitora uzeto za refinansiranje onog od godinu ranije.

Kompanija Luštica Development zatražila je sredinom januara ove godine od Vlade saglasnost na promjenu kolaterala i na kredit od 35 miliona eura koji ta kompanija ugovara sa AIK bankom Beograd. Promjena se odnosi na to da jedan od zaloga više ne budu akcije švajcarsko-egipatskog Orascoma u Luštici Development, već da to postane pravo zakupa nad 85 hiljada kvadrata državnog zemljišta na kojem ova kompanija gradi turističko-stambene objekte.

AIK banka i Luštica Development su, naime, u decembru prošle godine zaključili ugovor o kreditu od 35 miliona eura u kojem su sredstva obezbjeđenja blanko mjenice, hipoteka na objektima u izgradnji, založno pravo na potraživanja iz kupoprodajnih ugovora, kao i akcije Orascoma u Luštici Development.

Vlada je tada dala saglasnost na upis hipoteke na objekte koje ovaj investitor gradi na zakupljenom državnom zemljištu i za koje ima izdate građevinske dozvole i prijave građenja, kao i saglasnost na zalog akcija Orascoma u zajedničkoj firmi. Luštica Development naknadno je zatražila da se umjesto akcija koje Orascom ima u toj firmi, kao sredstva obezbjeđenja ovog kredita, zaloga uspostavi nad pravom zakupa koje Luštica Development ima nad 85.000 kvadrata državnog zemljišta na Luštici, jer je to, kako je navedeno, za tu kompaniju kao investitora “značajno povoljnije”.

Luštica Development od 2009. godine razvija veliki turističko-stambeni kompleks, na oko sedam miliona kvadrata državnog zemljišta na Luštici kod Tivta, u koji je, prema podacima Vlade, uložila preko 700 miliona eura. Kompanija je dobila zemljište od države na 90 godina uz plaćanje godišnjeg zakupa od milion eura i takozvane obrtne rente. Orascom Development je sada vlasnik 90 odsto Luštice Development, a država Crna Gora ima 9,96 odsto.

Ugovorom je predviđeno i da investitor ima pravo da svojim kupcima uz izgrađene objekte prodaje i zakupljeno zemljište, a da država zauzvrat dobija novčanu naknadu od 80 eura po kvadratu.

Vlada je sredinom januara bila zadužila Ministarstvo turizma da najkasnije do kraja marta 2026. godine raspiše novi tender za “imenovanje firme ili međunarodno ovlašćenje računovođe, sa značajnim iskustvom u sektoru turizma da procijene da li su obaveze minimalnog investiranja izvršene, u vezi sa odredbama Ugovora o zakupu i izgradnji koji se odnosi na Lušticu Development”. Međutim, kontrolor realizacije ove investicije, koja zvanično važi za najveće strano green field ulaganje u Crnoj Gori, ni do danas još nije angažovan od Ministarstva turizma, iako je Vlada prije pola godine konstatovala da je to “obaveza koja je neophodna u cilju adekvatnog praćenja realizacije projekta”. Prema dostupnim podacima sa Portala elektronskih javnih nabavki (CeJN), Ministarstvo turizma nije čak uvrstilo ovu stavku u svoj osnovni Plan javnih nabavki za tekuću 2026. godinu.