Anti-hrvatski narativi u Crnoj Gori

U Crnoj Gori su prisutni negativni diskursi prema različitim nacionalnim i etničkim zajednicama, što je dovelo do produbljivanja društvene distance i netrpeljivosti prema susjedima. Ovi narativi često prikazuju susjede kao neprijatelje i prijetnju regionalnoj stabilnosti. Prema istraživanju Eurobarometra iz septembra 2025. godine, čak 68 posto građana Hrvatske podržava ulazak Crne Gore u EU, dok je 28 posto protiv.

Nedavne kritike na račun Hrvatske variraju od blažih optužbi da “Hrvatska ponižava Crnu Goru” do radikalnijih tvrdnji o “ustaškoj” prirodi države. U Zagrebu, nacionalistički ispadi su postali učestali, što je dodatno potaknulo negativne percepcije. Na primjer, koncert Marka Perkovića Tompsona, koji je okupio pola miliona ljudi, bio je povod za uzvikivanje zabranjenog ustaškog pozdrava “Za dom spremni”. Ovakva dešavanja izazivaju burne reakcije u javnosti i političkoj sceni.

U poslednje vrijeme, odnosi između Crne Gore i Hrvatske su dodatno zaoštreni usvajanjem rezolucije o Jasenovcu koja je bila usmjerena na Hrvatsku. Ova rezolucija je izazvala reakcije iz Hrvatske, uključujući zabranu ulaska čelnicima partija koje su je podržale. Pored toga, negativna percepcija prema Hrvatskoj se dodatno pojačava kroz ponašanje navijača i provokativne izjave političara.

U kontekstu evropskih integracija, anti-hrvatski narativi se koriste da bi se Crna Gora prikazala kao prepreka na putu EU. Mediji i političari koriste emocionalno obojene izraze kako bi stvorili sliku o Hrvatskoj kao neprijatelju. Ovi narativi su u suprotnosti sa nekadašnjim stabilnim i dobrosusjedskim odnosima između Crne Gore i Hrvatske, što može imati dugoročne negativne posljedice po međudržavne odnose i stabilnost regiona.

U nastavku, važno je ukazati na potrebu za dijalogom i izgradnjom međusobnog povjerenja kako bi se prevazišli ovi negativni diskursi i ojačali odnosi između dvije zemlje.