Jovanka Blagojević: Zakonske zabrane ne mogu zamijeniti razgovor roditelja

Jovanka Blagojević, nastavnica CSBH jezika i književnosti u OŠ 'Vuk Karadžić' i trenerica u Institutu za medije, ističe da se posljedice prekomjernog korišćenja društvenih mreža kod djece manifestuju kroz umor, poremećaj sna, razdražljivost, smanjenu motivaciju za obaveze i slabiju toleranciju na dosadu. Prema njenim riječima, djeca do 13 godina su u osjetljivoj fazi razvoja, gdje tek formiraju samokontrolu, osjećaj ličnih granica, samopouzdanje i kritičko mišljenje.

Blagojević je komentarisala predloženi zakon o zaštiti djece u digitalnom okruženju, kazavši da nijedna zabrana nije dovoljna ako je ne prate razgovor i edukacija. Taj prijedlog zakona su u skupštinsku proceduru predali poslanici SNP-a Slađana Kaluđerović i Bogdan Božović. Kaluđerović je na konferenciji za novinare izjavila da čak 73% djece uzrasta od devet do 16 godina ima profil na društvenim mrežama, naglašavajući da se ovo zakonsko rješenje usklađuje sa direktivama Evropske unije usvojenim u novembru 2025.

Iako nijedna evropska zemlja još nije u potpunosti uvela zabranu korišćenja društvenih mreža djeci, procesi uvođenja zabrana su u toku. Norveška, Grčka, Velika Britanija, Danska, Italija i Holandija su među brojnim zemljama koje razmatraju neki oblik zabrane. Evropska unija također pokazuje sve veću podršku ovakvoj politici, nastojeći da slijedi primjer Australije, koja već ima zakon koji zabranjuje društvene mreže mlađima od 16 godina.

Blagojević je naglasila da je kao neko ko svakodnevno radi s djecom, taj prijedlog zakona prvenstveno doživljava kao zaštitnu mjeru. 'Društvene mreže su često dizajnirane da zadrže pažnju i podstaknu poređenje, a dijete u tom uzrastu nema iste kapacitete da prepozna manipulativne obrasce', poručila je ona. Smatra da je važno poslati jasnu poruku da djeca imaju pravo na bezbjednije digitalno okruženje.

Ona dodaje da nijedna zabrana sama po sebi nije dovoljna bez razgovora, edukacije i podrške roditeljima i školama. 'Društvo treba postaviti jasne norme kako bi roditeljima i školama bilo lakše da ih dosljedno sprovode', rekla je Blagojević. Takođe, primjećuje da kod djece dolazi do skraćene pažnje i potrebe za stalnom stimulacijom, što otežava fokusiranje na duže tekstove.

Blagojević se osvrnula na uticaj 'onlajn jezika', koji se sve više prenosi u učionicu, gdje se od učenika očekuje promišljanje i argumentacija. Smatra da djeca često ne prepoznaju razliku između svakodnevnog jezika i pravilnog pisanog izražavanja, što predstavlja izazov za nastavnike. Uočava da prekomjerno korišćenje društvenih mreža utiče na sposobnost djece da čitaju s razumijevanjem i grade kvalitetne rečenice.

Pored negativnih posljedica, Blagojević ističe i prisutnost vršnjačkog pritiska i rizik od digitalnog nasilja. Na pitanje o roditeljskoj verifikaciji za uzrast 13-16 godina, smatra da bi to mogao biti razuman kompromis, jer djeca u tom uzrastu traže više autonomije, ali im je potrebna podrška i nadzor odraslih.

Blagojević naglašava da je važno sačuvati pozitivne strane korišćenja interneta, jer on može biti snažan alat za učenje i kreativno izražavanje. 'Dijeca kroz digitalne alate uče da stvaraju, istražuju i komuniciraju', dodala je. Ona se trudi da o temi bezbjednog korišćenja interneta razgovara sa učenicima kontinuirano, koristeći svaku situaciju kao priliku za edukaciju.

Tokom radnog sastanka u Skupštini Crne Gore, održanom 19. februara, razgovaralo se o predloženom zakonu o zaštiti maloljetnika u digitalnom okruženju, a sastanku su prisustvovali predstavnici Radne grupe formirane radi implementacije relevantnih akta o slobodi medija i digitalnim uslugama. Fokus sastanka bio je na usklađivanju rješenja sa pravnom tekovinom Evropske unije.