Bošnjačko vijeće: Čuvanje maternjeg jezika ključ identiteta

Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori čestitalo je Međunarodni dan maternjeg jezika i podsjetilo na važnost njegovanja, očuvanja i korištenja jedinstvenog jezičkog i kulturnog nasljeđa. Kako su kazali, jezičko trajanje predstavlja svjedočanstvo identiteta, kulture i opstojnosti naroda, kao i potvrdu njegovog duhovnog bića.

U jeziku se, zapravo, nalazi narodno sjećanje, jer jezik pamti i ono što često istorija i dokumenta ne zabilježe. “Bošnjački narod i njegov jezik su dio mozaika bogatstva nacionalnih i jezičkih raznolikosti današnje Crne Gore. Uprkos stoljetnjim osporavanjima, Bošnjaci su istrajali u očuvanju svog maternjeg – bosanskog jezika. Gdje god živi, a na prostoru Crne Gore, bošnjački narod je autohton, utemeljen i svoj na svome, a njegova jezička tradicija duboko je ukorijenjena, kao najdublja istina o njegovom identitetu”, navedeno je u saopštenju.

Iz Bošnjačkog vijeća ističu da brojni dokumenti, kao što su ranije notarske knjige grada Kotora iz 1436. godine i osmanski defteri, svjedoče o jezičkom kontinuitetu bošnjačkog naroda i njegovog jezika na prostorima današnje Crne Gore. “Prisjetimo se i sevdalinke ili veličanstvene ‘Hasanaginice’, koje su očarale Evropu i velikane poput Getea i Puškina. Podsjetimo se usmene epike, rapsoda Avda Međedovića ili književnih gorostasa - Selimovića, Skendera Kulenovića, Nedžada Ibrišimovića, Dževada Karahasana, Ćamila Sijarića, Huseina Bašića i mnogih drugih”, dodaju.

Prema riječima iz Bošnjačkog vijeća, najvredniji čuvar tradicije je sam bošnjački narod, koji je gradio i do danas očuvao svoj autentični jezički identitet, sa svojim posebnostima. “Na svim dosadašnjim popisima stanovništva, i pored pritisaka i asimilacije – bošnjački narod je kazao da je njegov maternji jezik bosanski - i po popisu iz 2023. godine, ukupno je oko sedam procenata građana u Crnoj Gori pripadnika ove jezičke zajednice”, ističu.

Iz ovog vijeća dodaju da ostvarivanje jezičkih prava nije ničiji hir, niti politička floskula. “Ta pitanja u Crnoj Gori su polovično riješena i naše insistiranje da se prava na slobodno korištenje jezika, iz slova zakona preliju u praksu, sasvim su legitimna”, zaključili su.