SZO pred prekretnicom u 2026: Da li će se globalno zdravlje osloniti na naučne dokaze?

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ušla je u vrlo izazovnu 2026. godinu. Kombinacija budžetskih rezova, političkih tenzija, novih infektivnih prijetnji i otvorenih rasprava o tome kako regulisati proizvode s nikotinom nameće neprijatno, ali neizbježno pitanje - hoće li SZO i dalje voditi globalno zdravlje oslanjajući se na naučne dokaze ili će ostati zarobljena u političkim i prohibicionističkim okvirima.

Nije prvi put da se organizacija suočava s ovakvom situacijom, piše Huff post koji daje i osvrt kroz istoriju odluka SZO, a prenosi Pobjeda. Tokom prvih godina epidemije HIV/AIDS-a, SZO i druge međunarodne organizacije davale su prednost porukama apstinencije, pod uticajem kulturnih, vjerskih i političkih pritisaka. Strategije koje se danas smatraju osnovnim, poput široke upotrebe kondoma ili programa razmjene igala, godinama su umanjivane ili direktno odbacivane. Epidemiološka stvarnost je na kraju prevagnula, a naučni dokazi pokazali su da smanjenje štete spašava živote i da ignorisanje tog pristupa ima ogroman ljudski gubitak. SZO je korigovala pristup, usvojila pragmatičniji model i presudno doprinijela usporavanju širenja virusa u mnogim regionima svijeta.

Taj istorijski zaokret ključan je za razumijevanje današnje rasprave o duvanu i proizvodima s nikotinom - učiti iz iskustva ili ponavljati greške? Danas SZO ima vrlo restriktivan stav prema alternativama tradicionalnom duvanu, poput elektronskih cigareta ili proizvoda za zagrijavanje duvana. Problem nije u regulaciji, ona je potrebna, već u riziku da se zanemare naučni podaci koji ukazuju na to da svi proizvodi ne nose isti nivo štete. Dilema je slična onoj iz HIV-a - strogo prohibicionistička strategija može biti politički komforna, ali zdravstveno neefikasna ako milione pušača udalji od manje štetnih opcija.

Osim rasprave o nikotinu, SZO se suočava sa „savršenom olujom” strukturnih izazova. Finansiranje pod rizikom - ozbiljni rezovi prijete ključnim programima vakcinacije i zdravlja majki. Najavljeni izlazak Sjedinjenih Američkih Država u januaru 2026. slabi finansijsku stabilnost i upravljanje organizacijom. Mentalno zdravlje i nezarazne bolesti - više od milijardu ljudi živi s mentalnim poremećajima. Kardiovaskularne bolesti, rak, dijabetes i demencije i dalje su glavni uzroci smrti na globalnom nivou. Zarazne bolesti koje ne nestaju - i dalje traju prijetnje poput tuberkuloze, malarije i dječje paralize. Uz to, nastavljaju se pojavljivati nova žarišta COVID-19, što nameće potrebu za jačanjem nadzora i primjenom Sporazuma o pripravnosti za pandemije.

Univerzalna zdravstvena zaštita i nejednakost - razlike u pristupu zdravstvenoj zaštiti i dalje su snažno određene prihodima, polom i teritorijom. S druge strane, ciljevi održivog razvoja još su daleko od ispunjenja. Klima, antibiotici i inovacije - klimatske promjene pogoršavaju respiratorne bolesti i ekstremne događaje, antimikrobna rezistencija napreduje kao tiha prijetnja, a usvajanje novih zdravstvenih tehnologija ponovo nailazi na političke tenzije. Zbog svega ovoga, SZO se suočava s nečim većim od tehničkih problema - ulog je njen kredibilitet kao globalnog naučnog arbitra. Ako je kriza HIV/AIDS-a išta pokazala, onda je to da držanje za dogme košta života. U 2026. pitanje nije samo koje će odluke SZO donijeti, već i da li će biti sposobna da naučne dokaze stavi ispred političkog pritiska u svijetu koji je sve polarizovaniji.