CGO: Socijalna pravda mora postati praksa, a ne norma na papiru

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je na Svjetski dan socijalne pravde ocijenio da se socijalna pravda u Crnoj Gori i dalje prečesto svodi na obećanja, dok stvarnost velikog broja građana i građanki obilježavaju nesigurni prihodi, nejednak pristup javnim uslugama i ograničene šanse za društvenu pokretljivost.

U saopštenju koje potpisuje asistentkinja na projektima Rozana Vuljaj, naglašeno je da se ne poštuju ni međunarodne preporuke, poput preporuka Komiteta UN za ekonomska, socijalna i kulturna prava, niti ključni nacionalni dokumenti u oblasti borbe protiv siromaštva. Iako se često ističu pojedini pozitivni ekonomski pokazatelji, to nije odraz kvaliteta života niti sigurnosti radnog i socijalnog statusa građana i građanki u Crnoj Gori.

Prema podacima Uprave za statistiku (MONSTAT), stopa nezapošljenosti u trećem kvartalu 2025. godine bila je 10,1 odsto, a stopa zapošljenosti 56 odsto. Ipak, ovi podaci ne oslikavaju realnost velikog broja zapošljenih koji rade u nesigurnim uslovima, bez stabilnih ugovora, uz niska primanja i rastuću inflaciju, kao i ograničena prava, naročito u oblastima obrazovanja, zapošljavanja, zdravstvene i socijalne zaštite.

Prosječna neto zarada u novembru 2025. godine iznosila je 1.018 eura, ali taj prosjek prikriva značajne razlike među sektorima i regionima, kao i činjenicu da brojna domaćinstva i dalje teško zadovoljavaju osnovne životne potrebe, posebno u kontekstu rasta cijena i troškova stanovanja. Ranjive grupe ostaju na margini, često isključene iz društvenih i političkih procesa.

Iz CGO-a navode da je zabrinjavajući podatak da je oko 20 odsto stanovništva Crne Gore u riziku od siromaštva, pri čemu su djeca i mladi među najugroženijima. To je opomena da postojeće socijalne politike nijesu dovoljno sistemske i učinkovite, već se uglavnom svode na kratkoročne i parcijalne mjere bez trajnog efekta.

Uprkos tome, Vlada Crne Gore je za 2026. godinu smanjila budžet za materijalno obezbjeđenje porodice za 500.000 eura, što dodatno produbljuje raskorak između načelnih ciljeva u oblasti socijalne politike i budžetskih prioriteta. CGO podsjeća da je Crna Gora, u skladu sa članom 1 Ustava, definisana kao država socijalne pravde.

„To uključuje obavezu institucija da kroz konkretne, mjerljive i održive politike obezbjeđuju dostojanstven život, socijalnu sigurnost i jednake šanse za sve, a ne da ta ustavna norma ostane norma na papiru“, istakli su. CGO poziva donosioce odluka i sve relevantne društvene aktere da hitno pokrenu otvoren i sadržajan dijalog o smanjenju socijalnih nejednakosti, uz jasne ciljeve, odgovornosti i rokove.

„Ostvarivanje ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava nije moguće bez odgovornog upravljanja javnim resursima, odlučne borbe protiv korupcije, ali i snažnog i nezavisnog civilnog društva. Svjetski dan socijalne pravde treba da bude podsjetnik da socijalna pravda mora biti mjerljiva praksa institucija. CGO će nastaviti da doprinosi tom cilju kroz obrazovanje, zagovaranje, istraživanje i jačanje demokratske kulture“, zaključuju iz CGO-a.