SDT tereti Vesnu Bratić zbog nerazrješenja 40 direktora škola

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti bivšu ministarku prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesnu Bratić zbog toga što nije razriješila još 40 direktora škola, umjesto zbog nezakonitih smjena više od 200 njih. Ova informacija, koju je prenijela Televizija E, otvara mnoga pitanja o motivima hapšenja bivše ministarke.

Prema Rješenju o zadržavanju, SDT smatra da je Bratić učinila krivično djelo zbog neprocesuiranja četrdeset direktora. U Rješenju se navodi da su joj stavljene lisice na ruke zbog toga što nije razriješila te direktore, a ne zbog nezakonitih smjena koje su već predmet pravosnažnih sudskih presuda. "Osumnjičena Vesna Bratić je osnovano sumnjiva da je učinila krivično djelo stavljeno joj na teret", stoji u dokumentaciji koju je SDT pribavio.

Osim toga, Bratić se tereti da je nezakonito smijenila osam direktora koji su poštovali proceduru formiranja školskih odbora. U Rješenju SDT-a se ističe da su razriješeni direktori koji su sproveli propisane zakonske procedure, dok su pojedini direktori, njih četrdesetak, to propustili. "Nakon analize cjelokupne dokumentacije, SDT je našlo osnovanu sumnju da je službeni položaj zloupotrijebljen", navodi se u Rješenju.

Televizija E također ističe da se SDT tokom istraživanja nije bavio negativnim mišljenjem Državne revizorske institucije (DRI) o radu Ministarstva prosvjete za 2021. godinu, u kojem je evidentirano da je 7.600.000 eura izdato na nezakonit način. "Revizijom su utvrđene greške u finansijskom izvještaju koje imaju materijalne efekte", piše u izvještaju DRI.

Iako je Vesna Bratić obavljala funkciju ministarke, SDT se nije bavilo DRI-ovim negativnim mišljenjem, što je zakonska obaveza. Također, izostala je reakcija tužilašta na brojne prijave koje je podnio advokat Mihailo Volkov, a koje obuhvataju više od 200 razrješenja. Ovaj slučaj hapšenja i privođenja Bratić sa lisicama na rukama, nakon tri godine čekanja, izaziva mnoge sumnje.

Moguće je da je hapšenje imalo za cilj da se javnosti pošalje poruka da niko nije iznad zakona. Međutim, optužbe zbog nerazrješenja četrdeset direktora sugerišu da su smjene politički nepodobnih bile smatrane ispravnim postupkom. Ovo otvara pitanje da li će iko snositi odgovornost za nezakonite smjene direktora, zbog čega je država do sada platila oko 400.000 eura odštetnih zahtjeva, a očekuje se da će ukupna šteta biti veća od pola miliona eura.