Insistiranje na crnogorskom jeziku kao odgovor na negacije

U svjetlu sve učestalijih negacija crnogorskoga jezika od strane vlasti, insistiranje na pisanju na sopstvenome jeziku postaje imperativ, smatra autor Adnan Čirgić. On ističe da je to jezik na kojem su ostvarena djela koja pripadaju južnoslovenskome književnom vrhu.

Čirgić se osvrće na nedavni slučaj kada je crnogorski izdavač štampao studiju na crnogorskome jeziku uz napomenu da je autor "da oprostite, svojevoljno pisao tekst crnogorski". Ovaj potez nije mogao iznenaditi, ali je iznenađujuće da imamo autore koji se ne daju disciplinovati prema standardima koje nameće politika. Autor se pita šta drugo može biti stid od same sebe kad izdavač oseća potrebu da se ogradi od autora koji koristi izraze poput "đe" umjesto "gde" ili "sjutra" umjesto "sjutra".

Prema njegovim riječima, decenijama su generacije ljudi kroz školski sistem učene da je pravilan jezik onaj koji se govori u Crnoj Gori, ali je situacija danas takva da polovina stanovništva svoj jezik ne naziva svojim, već tuđim imenom. Čirgić naglašava da se teško može pronaći napomena u Crnoj Gori u kojoj se izvinjava čitaocima što je tekst objavljen na srpskome jeziku, dok bi takva napomena bila gotovo jednako smislena kao i ona ispod Glendžinog teksta.

On ukazuje na to kako se beogradska vlast u Crnoj Gori predstavlja kao čuvar njegoševske tradicije, dok u stvarnosti zatire sve njene karakteristike. Autor smatra da je jezik koji se koristi danas rezultat jezičke ideologije skovane u srpskim centrima prije gotovo dva vijeka. Čirgić smatra da bi izdavač trebao imati potrebu da objavi napomenu "da oprostite" da je objavio tekst nekog od crnogorskih književnih klasika.

Zaključno, Čirgić ističe da je najbolji odgovor na negacije crnogorskoga jezika insistiranje na pisanju na sopstvenome jeziku, bez stida, jer je to osnova identiteta i kulture. Urednici bi trebali sve češće dodavati "crnogorski, da oprostite".