Ćelijska glad kod djece: Upozorenje profesora dr Borislava Kamenova

Mnogi roditelji vjeruju da je sito dijete ujedno i zdravo dijete, ali ljekari upozoravaju na fenomen ćelijske gladi – stanje u kojem organizam pati uprkos punom želucu. To je proces u kojem imunski sistem, boreći se protiv namirnica koje tijelo ne podnosi, stvara blokadu koja sprječava vitamine i minerale da stignu do ćelija, uzrokujući hronični umor i pad imuniteta. Vodeći regionalni imunolog i pedijatar, profesor doktor Borislav Kamenov, upozorava da korijen problema leži u probojnim crijevima i modernoj ishrani koja postaje generator bolesti. U ovom intervjuu doktor objašnjava kako jedna čaša mlijeka ili parče hljeba mogu postati neprijatelji imuniteta, zašto je gvožđe nekada opasno davati i kako prepoznati jasne signale koje vam dijete šalje.

Profesor Kamenov objašnjava paradoks da dijete sa viškom kilograma može biti hronično neuhranjeno na ćelijskom nivou. "Imamo dijete koje je gojazno, izgleda kao da ima višak energije, a u suštini je de facto nema. Nije dovoljno samo unositi hranu; ključno je kako se ona deponuje. Gojaznost je tipičan primjer deponovanja gdje se višak hrane transformiše u masti, čime opterećujemo čitav sistem: endokrini sistem, krvotok i srce", navodi doktor. On ističe da otpor u masnom tkivu može biti veći nego u ostalim tkivima, što dovodi do hronične umornosti.

Problemi savremenog pristupa ishrani dolaze od instrukcija stručnjaka koji daju savjete o zdravoj hrani, dok često ne uzimaju u obzir intolerancije na određene namirnice. "Hrana, pored toga što donosi bjelančevine, masti i hidrate, može biti nepodnošljiva za crijeva. Kada ne podnosimo određenu hranu, crijeva postaju 'probojna' i otrovi ulaze u organizam", objašnjava Kamenov. On upozorava da su simptomi poput malokrvnosti često rezultat nepravilne ishrane, a gvožđe se ne smije davati dok se ne popravi opšte stanje organizma.

Profesor Kamenov također ističe da moderna ishrana više ne sadrži pravu zdravu hranu koju su konzumirali naši preci, što dovodi do nedostatka kalijuma i problema sa zdravljem. "Medicinska praksa često se bavi samo simptomima, a ne uzrocima bolesti", naglašava on. U savremenoj medicini često se dječije bolesti liječe antibioticima bez razmatranja uzroka, poput nedostatka vitamina D ili kalijuma.

Laboratorijski nalazi često ne pokazuju pravi problem, jer se može desiti da su vrijednosti kalijuma u serumu u granicama normale, dok su u ćelijama drastično snižene. "Ako dijete ima crvene dlanove, podočnjake ili obložen jezik – to su jasni znaci nedostatka kiseonika i intoksikacije", ističe Kamenov. On upozorava da roditelji često forsiraju treninge kod djece koja nemaju resurse u organizmu, što može dovesti do ozbiljnih problema.

Na pitanje o 'slabom imunitetu', Kamenov objašnjava da to često nije slučaj, već se radi o prekomjernoj reakciji imunološkog sistema. Umjesto dodatne aktivacije imuniteta, potrebna je tolerancija koja se postiže sređivanjem crijeva i nadoknadom vitamina. Takođe, profesor ukazuje na to da ćelijska glad može uticati na koncentraciju, nervozu i loš san kod djece, pa čak i na razvoj autizma.

Na kraju, Kamenov naglašava značaj pravilne ishrane i povratka prirodi, poručujući: "Zdravlje djeteta se ne kupuje u apoteci, već se gradi na tanjiru, čuva u zdravim crijevima i snaži ljubavlju i prirodom kojoj moramo da se vratimo."