Nova perspektiva na snagu pasoša: Hasićev Spatial Passport Strength Index
Svijet medija svake godine objavljuje rang-liste snage pasoša, ali nova istraživanja Jasmina Hasića ukazuju na ozbiljne nedostatke u postojećim metodologijama. Predlaže se novi indeks koji uzima u obzir stvarnu dostupnost prostora, a ne samo broj zemalja bez vize.

Mediji širom svijeta na početku svake godine objavljuju rang-liste pasoša, donoseći ažurirane verzije starih priča o tome koji je pasoš najjači i koliko se ko pomjerio na listi. U ovom kontekstu, pasoši iz regije Zapadnog Balkana obično zauzimaju sredinu ili donji dio tabele, rijetko privlačeći pažnju javnosti.
Problem leži u samoj metodologiji koja se koristi za ocjenjivanje pasoša. Većina indeksa snage pasoša računa države prema principu jedan ulazak, jedan bod, bez obzira na to da li bez vize možete ući u Monako ili Kanadu. Na ovaj način, svijet se svodi na broj, zanemarujući kontekst i razlike u veličini država.
Novi rad sarajevskog autora Jasmina Hasića, doktora političkih nauka, ukazuje na ovu problematiku. Umjesto klasičnog pitanja „u koliko zemalja možemo putovati“, Hasić postavlja pitanje: koliki dio svijeta nam je zapravo dostupan? On predlaže novi model, Spatial Passport Strength Index (SPSI), koji uzima u obzir ne samo vizni režim, već i kopnenu površinu zemalja kojima je omogućen ulazak.
Ideja SPSI-ja je jednostavna: dva pasoša mogu imati isti broj bezviznih zemalja, ali jedan može omogućiti pristup teritoriji višestruko većoj od drugog. Ovaj indeks ne tvrdi da je sva zemlja jednako vrijedna, već koristi površinu kao objektivnu mjeru, otkrivajući obrasce koje klasične rang-liste potpuno zanemaruju.
Rezultati Hasićevog istraživanja pokazuju da neki „prosječni“ pasoši otvaraju iznenađujuće velike dijelove svijeta, dok pojedini pasoši s vrha liste nude manji prostorni doseg nego što se prethodno pretpostavljalo. Za Bosnu i Hercegovinu, ovo je posebno važno jer regionalni pasoši, iako možda nemaju elitni status, u određenim kombinacijama omogućavaju pristup teritorijalno velikim državama, što standardni indeksi ne bilježe.
Autor ne nudi „konačnu istinu“, već poziv na drugačije razmišljanje o snazi pasoša. Umjesto prestiža i rangova, fokus se stavlja na stvarni doseg mobilnosti, a kad se ovo pitanje jednom postavi, teško ga je ignorisati.
Profesorica Renata Kolombo o Thompsonovom govoru: 'Kakva kukavica, koje dno!'
Profesorica iz Kostrene, Renata Kolombo, oštro je odgovorila Marku Perkoviću Thompsonu nakon njegovog govora na koncertu u Rijeci. U svom komentaru, ona je istakla brojne kontradikcije u njegovim izjavama i pozvala ga da preuzme odgovornost za svoje riječi.

Slični članci
Popularno u Društvo
- "Đoković govori iste jezike kao ja" - Novak Đoković u Epstein fajlovima
- Država zatvorila vrata vrtića za nevakcinisanu djecu
- Mještani Botuna demantuju spekulacije o Vučićevom uticaju na proteste
- Ispisujem se iz SPC – kanalizacija na dan sv. Save
- Mirjana Pajković podnijela ostavku: Nova turbulencija u Ministarstvu ljudskih prava
Svidjela ti se ova vijest?
Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.
Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.






