Ukidanje poslovne sposobnosti u Crnoj Gori često nezakonito

U Crnoj Gori, mjera potpunog lišenja poslovne sposobnosti osoba sa invaliditetom (OSI) se često primjenjuje, iako međunarodni standardi propisuju da joj se pribjegava samo u krajnjem slučaju. Prema analizama, ova praksa može lako da se zloupotrebi.

Kada su predstavnici Sektora za prava djeteta, mlade i socijalnu zaštitu iz Institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore (Zaštitnik) obišli Dom starih “Grabovac” u Risnu u oktobru 2022. godine, upoznali su Mirelu, čiji je život bio borba bez prave pomoći. Mirela je provela veći dio svog života u kamp-prikolici, oslanjajući se na socijalnu pomoć, bolesna i bez porodice. Zbog ozbiljnih zdravstvenih problema, više puta je bila na liječenju u Specijalnoj bolnici za psihijatriju Dobrota, a Zaštitniku je ispričala da je bila žrtva nasilja.

Na inicijativu Centra za socijalni rad (CSR) Bar, Osnovni sud u Baru je 2020. godine donio odluku da Mirela bude potpuno lišena poslovne sposobnosti. Međutim, zanimljivo je da sud nije saslušao Mirelu, niti je vještak pregledao. Ova odluka je 2020. godine ukinuta od strane Višeg suda u Podgorici, koji je naložio da se postupak ponovi. Iako je Mirela dobila advokata i bila saslušana, sud je ponovo odlučio da joj se oduzme poslovna sposobnost, a ta odluka je postala pravosnažna krajem 2021. godine.

Zaštitnikovo mišljenje iz 2023. godine ukazuje na ozbiljne propuste u sistemu, kao i na to da su Mireli povrijeđena prava na adekvatnu podršku kao osobi sa psihosocijalnim invaliditetom. Kada se osoba potpuno liši poslovne sposobnosti, to znači da ne može sama odlučivati o svom životu, a o njenim pravima odlučuje staratelj. Potpuno lišenje poslovne sposobnosti se smatra oblikom građanske smrti.

Prema analizi Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP) iz 2025. godine, nijedan postupak lišenja poslovne sposobnosti nije u skladu s Konvencijom Ujedinjenih nacija o pravima osoba s invaliditetom. Međunarodni standardi tretiraju lišenje poslovne sposobnosti kao mjeru koja se može zloupotrijebiti za sistemsko oduzimanje ljudskih prava.

Marina Vujačić, izvršna direktorica NVO Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, naglašava da lišenje poslovne sposobnosti bez određivanja vrste i nivoa potrebne podrške predstavlja zloupotrebu. Ona ističe da niko nije potpuno nesposoban i da sistem često smatra osobe s invaliditetom nesposobnima, čime se potiskuju njihovi potencijali.

Prema dostupnim podacima, u Crnoj Gori ima najmanje 700 osoba pod starateljstvom, međutim tačan broj nije poznat jer nijesu svi centri za socijalni rad dostavili podatke. Mirela je, kako se može vidjeti, smatrala da odluka o lišenju poslovne sposobnosti nije bila pravedna i da nije adekvatno učestvovala u postupku.

Uprava Doma starih je bilježila da se Mirela stalno bunila protiv smještaja i tražila da se njena poslovna sposobnost ponovo preispita, ali bez uspjeha. U martu 2023. godine, Mirela je napustila Dom. Zaštitnik ukazuje na potrebu da se posebno obrati pažnja na pravo osobe da bude saslušana, kao i na obezbjeđivanje jednakosti u postupku.

Marina Vujačić napominje da je jedini pomak napravljen u izbornom zakonodavstvu, ali da osobe lišene poslovne sposobnosti ne mogu upravljati svojim životima, što ih izlaže različitim kršenjima prava. Sudovi u Crnoj Gori rutinski oduzimaju poslovnu sposobnost, a to je problem na koji godinama ukazuju međunarodne organizacije.