Beogradski izvor iz 1922. potvrđuje autokefalnost Crnogorske pravoslavne crkve
Rad srpskog istoričara Aleksa Ivića iz 1922. godine jasno potvrđuje autokefalnost Crnogorske pravoslavne crkve, unatoč savremenim revizionističkim pristupima. Ovaj izvor predstavlja važan istorijski dokument u kontekstu aktuelnih političkih i ideoloških rasprava.

Beogradski "Glasnik geografskog društva" iz 1922. godine, objavljen u Državnoj štampariji Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, potvrđuje da je Pravoslavna crkva u Crnoj Gori imala status autokefalne crkve. Ova informacija dolazi iz rada srpskog istoričara i slaviste prof. dr Aleksa Ivića, koji je u tom periodu bio dio tadašnje akademske elite.
Ivić, koji je doktorirao u Beču 1905. godine, objavio je rad pod naslovom "Građa za istorijsku geografiju srpske crkve". Iako je u svom radu posrbljavao Crnu Goru i Crnogorce, on priznaje da je Pravoslavna crkva u Crnoj Gori bila autokefalna. Ova tvrdnja dolazi samo dvije godine nakon što je 1920. godine bespravno ukinuta autokefalna Crnogorska pravoslavna crkva.
Na strani 210 Ivićevog rada stoji: "Autokefalna crkva Kraljevine Crne Gore. Do godine 1766. pod Pećkom patrijaršijom. Kasnije posvećenje u Sr. Karlovcima zatim Petrogradu (1833, 1858, 1863, 1888). Eparhije: 1. Cetinje (mitropolit crnogorski i brdski), 2. Raško-zahumski, stolica manastir Ostrog, osnovana 1878." Ovaj opis, iako može imati svojih faktografskih netačnosti, jasno priznaje postojanje autokefalne crkve u Crnoj Gori.
Važnost ovog dokumenta leži u njegovoj sposobnosti da pobija savremene političke i ideološke narative koji nastoje osporiti status Crnogorske pravoslavne crkve. Danas, oni koji negiraju istorijsku autokefalnost Crnogorske crkve treba da prestanu sa političkim i ideološkim ratovima protiv činjenica, jer je još 1922. godine prof. dr Aleksa Ivić, Srbin iz Habsburške monarhije, jasno zapisao da je nezavisna Crna Gora imala svoju autokefalnu crkvu.
"Đoković govori iste jezike kao ja" - Novak Đoković u Epstein fajlovima
Među hiljadama stranica kolokvijalno nazvanih Epstein fajlovi, ime Novaka Đokovića pojavljuje se u više navrata. Analiza 19 dokumenata sa EFTA oznakama otkriva da se Đokovićevo ime provlači kroz privatnu email prepisku Epsteina iz septembra 2013. godine, kao i kroz dva nešto kasnija dokumenta.

Slični članci
Popularno u Društvo
- "Đoković govori iste jezike kao ja" - Novak Đoković u Epstein fajlovima
- Država zatvorila vrata vrtića za nevakcinisanu djecu
- Mještani Botuna demantuju spekulacije o Vučićevom uticaju na proteste
- Ispisujem se iz SPC – kanalizacija na dan sv. Save
- Mirjana Pajković podnijela ostavku: Nova turbulencija u Ministarstvu ljudskih prava
Svidjela ti se ova vijest?
Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.
Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.






