Pad nezaposlenosti Roma i Egipćana i veći obuhvat djece u obrazovanju

U polugodišnjem izvještaju o radu Koordinacionog tijela za praćenje sprovođenja Deklaracije partnera Zapadnog Balkana o integraciji Roma i Egipćana, objavljenom na sajtu Vlade Crne Gore, konstatuje se da su ostvareni vidljivi pomaci u oblastima zapošljavanja, obrazovanja, zdravlja i lične dokumentacije. Ipak, sistemski problemi i dalje usporavaju punu socijalnu inkluziju ove populacije.

Izvještaj ukazuje na pad stope nezaposlenosti, sa 81,9 odsto na 64,1 odsto, kao i povećanje obuhvata djece u predškolskom i osnovnom obrazovanju. Takođe, smanjen je broj osoba bez ličnih dokumenata, ali su izazovi naročito izraženi kod prelaska u srednje obrazovanje i u oblasti stanovanja.

Koordinaciono tijelo djeluje kao centralna platforma za planiranje i praćenje mjera u saradnji sa institucijama, lokalnim samoupravama, nevladinim organizacijama i međunarodnim partnerima, u skladu sa Strategijom socijalne inkluzije Roma i Egipćana 2021–2025. „Na osnovu analize realizovanih aktivnosti u izvještajnom periodu može se zaključiti da su ostvareni određeni pomaci u unapređenju socijalne inkluzije Roma i Egipćana, naročito u oblastima obrazovanja, zdravlja i lične dokumentacije“, navodi se u dokumentu.

U oblasti obrazovanja, evidentirano je znatno povećanje broja djece romske i egipćanske populacije u predškolskim ustanovama, kao i rast stopa završetka osnovnog i srednjeg obrazovanja. „Angažovano je 26 medijatora u obrazovanju u više opština (Podgorica, Nikšić, Bar, Berane, Ulcinj, Herceg Novi i Tivat), čime je ojačan sistem podrške učenicima i roditeljima iz RE zajednice“, navodi se u izvještaju.

Međutim, upozorava se da prelazak iz osnovnog u srednje obrazovanje i dalje ostaje nizak, uz izražene rodne razlike. „I pored pozitivnih pomaka, i dalje ostaju izraženi izazovi u pogledu prelaska u srednje obrazovanje i zadržavanja učenika u sistemu obrazovanja“, piše u dokumentu.

U oblasti zdravlja se konstatuje unapređenje institucionalnog okvira, a posebno se ističe da je zdravstvena zaštita pružana i licima bez riješenog pravnog statusa u situacijama kada je život bio ugrožen. Ipak, nedostatak savremenih podataka o zdravstvenom stanju Roma i Egipćana otežava kreiranje kvalitetnih politika. „U okviru aktivnosti reintegracije povratnika po readmisiji, 37 pripadnika romske i egipćanske populacije ostvarilo je pravo na obavezno zdravstveno osiguranje, čime je unaprijeđen njihov pristup zdravstvenoj zaštiti“, navodi se u dokumentu.

Oblast lične dokumentacije prepoznata je kao temelj za ostvarivanje svih ostalih prava, uz ocjenu da su ostvareni određeni pomaci, ali problemi nijesu u potpunosti otklonjeni, naročito za interno raseljena lica i povratnike. „Tokom izvještajnog perioda 23 lica iz romske i egipćanske populacije dobila su lična dokumenta, čime im je omogućen pristup osnovnim pravima i uslugama“, piše u izvještaju.

Kada je riječ o stanovanju, izvještaj konstatuje izostanak konkretnih infrastrukturnih projekata, ali bilježi određene pomake u fazi planiranja. „Tokom izvještajnog perioda nijesu realizovani infrastrukturni projekti u oblasti stanovanja“, navedeno je u dokumentu, uz isticanje važnih koraka u planiranju, uključujući pripremu projektne aplikacije kroz IPA III program za romsko naselje Riversajd u Beranama.

U zaključku, ostvareni rezultati potvrđuju značaj međusektorskog i koordinisanog pristupa, ali i jasno ukazuju na potrebu nastavka započetih aktivnosti i jačanja institucionalnih rješenja u novom strateškom periodu 2026–2030.