Profesor Vujović: Gubitak istorije vodi u nestanak naroda

Profesor Rade Vujović, predsjednik Odbora Udruženja profesora istorije u Crnoj Gori, istakao je da gubitak istorije može dovesti do nestanka naroda. U razgovoru za Pobjedu, Vujović je naglasio da je škola nekada bila glavni izvor informacija, ali da se danas njen značaj nipodaštava, što vodi do gubitka vrijednosti. On je upozorio da u ozbiljnim zemljama jezik i istorija predstavljaju DNK naroda, te da je odluka da se prepolovi broj časova istorije u školama katastrofalna.

"Ako hoćete da jedan narod nestane, uzmite mu kulturu, istoriju, jezik", rekao je Vujović, komentarišući nedavno istraživanje javnog mnjenja o Drugom svjetskom ratu koje je uradio Centar za monitoring i istraživanje (CEMI). Istraživanje je pokazalo da antifašistički narativ i partizanski pokret i dalje uživaju najveće povjerenje građana Crne Gore. Profesor je istakao da rezultati istraživanja ukazuju na značajan nedostatak informisanosti mladih o ulozi četničkog i partizanskog pokreta.

Vujović je napomenuo da je radio na udžbenicima, ali da su donosioci odluka smanjili broj časova istorije tamo gdje je to najpotrebnije. U devetom razredu, umjesto dva časa nedeljno, učenici imaju samo jedan, a srednje stručne škole nemaju časove istorije. "Pisao sam institucijama, razgovarao sa pojedincima, ali su svi prećutali", rekao je Vujović, dodajući da svi koji rade u školama znaju koliko je važno povećati broj časova istorije.

On je takođe ukazao na to da škola nije jedini izvor informacija i da se malo radi na promociji ključnih vrijednosti. "Imamo politički spektar koji promoviše fašizam, a nemamo institucije koje brane te vrijednosti. Treba nam memorijalna politika i kultura sjećanja", rekao je profesor. Vujović smatra da je potrebno pokrenuti rješenja koja će vratiti ključne vrijednosti i da je nužna renesansa vrijednosti u društvu.

Istraživanje CEMI-ja pokazuje da građani Crne Gore lakše prepoznaju partizanske bitke, dok su rezervisani prema obilježavanju četničkog pokreta. Na pitanje o zvaničnom obilježavanju četničkog pokreta, 71,6% ispitanika je odgovorilo negativno, dok 12,2% podržava tu ideju. Ovi podaci ukazuju na to da, iako dominantan narativ ostaje antifašizam, postoji manji segment populacije otvoren prema glorifikaciji četničkog pokreta, što zahtijeva pažnju.