Čistoća grada: pitanje sistema ili svijesti građana?

Crna Gora se s ponosom predstavlja kao ekološka država još od 1991. godine, a Bar je godinama važio za jedan od najurednijih gradova u regionu. Međutim, sve češće se postavlja pitanje da li je čistoća grada rezultat sistema ili ekološke svijesti građana. O ovoj temi razgovarano je u emisiji Radio Bara, sa gostima Milenom Zoranović, učiteljicom i ekološkom aktivistkinjom, i Božidarom Kuburovićem, direktorom sektora “Gradska čistoća” u DOO Komunalne djelatnosti Bar.

Prije razgovora sa gostima, emitovana je anketa koju je na ulicama Bara sproveo novinar Radio Bara, Nemanja Janković. Građani su odgovarali na pitanja o čistoći grada, selektivnom odlaganju otpada i ekološkoj svijesti, a mišljenja su bila podijeljena. Jedan od sagovornika, Nemanja iz Bjeliša, smatra da je grad čist, ali ne praktikuje selektovanje otpada. “Zaista moram reći da je čisto, iako se mora više voditi računa o tome. Centar je čist, a takva situacija je i u pojedinim prigradskim naseljima. Ne bavim se selektovanjem otpada, jer smatram da još uvijek ne postoji svijest o tome. Mislim da je potrebno još kontejnera i više edukacije o tome”, kazao je on.

Drugi sagovornik, mladi Zoran Nikić, vidi Bar kao uredan grad, ali smatra da bi više pažnje trebalo posvetiti čistoći ulica. “Često sam na motoru, tako da mogu da obiđem svaki kraj našeg grada. Ne znam ništa o reciklaži i selektovanju otpada. Smeće iznose stariji i odlažu ga u kontejner. To je ono što ja znam”, jasan je Nikić. Stariji sugrađanin Vinko smatra da se situacija popravlja. “Kada je centar grada u pitanju, čisto je, idemo naprijed. Ne bavim se selektovanjem otpada, zato što mislim da nemam mogućnosti za to. Čuo sam da postoje posebni kontejneri, ali narod to ne poštuje”, rekao je Vinko.

Tatjana Ziramov naglašava potrebu za većom edukacijom o odlaganju otpada. “Smatram da je čisto. Živim u centru grada, za ostala naselja ne znam. Kontejnera ima dovoljno. Vjerujte mi da ne znam gdje u Baru može da se reciklira otpad, tako da se ne bavim time. Treba više da se posvetimo edukaciji o selektovanju otpada”, kazala je ona. Ipak, ima i onih koji nisu zadovoljni komunalnim redom. Zoran smatra da bi trebalo bolje regulisati odlaganje otpada i edukovati građane. “Po mom mišljenju, nije čisto kako bi trebalo da bude. Smatram da su nepravilno odlaganje smeća i prljavština najveći problem”, rekao je Zoran.

Anketa je pokazala da građani Bara uglavnom ne praktikuju selektivno odlaganje otpada, prije svega zbog nedostatka infrastrukture i informacija, ali i da postoji svijest o potrebi većeg ličnog angažmana, edukacije i odgovornosti. Božidar Kuburović ističe da su sistem i svijest građana neraskidivo povezani. “Odgovor je, i jedno i drugo. Tek kada i sistem i svijest građana funkcionišu zajedno, možemo govoriti o nivou čistoće kakav želimo”, kazao je Kuburović. Milena Zoranović dodaje da sve zavisi od nas i da je važno dati doprinos u pozitivnom smislu.

Govoreći o percepciji čistoće grada, Kuburović je naglasio da se situacija mijenjala s vremenom. “Ranije smo svjedočili mnogo ozbiljnijim problemima. Danas se reaguje i kada se vidi papirić pored korpice”, rekao je on. Takođe, naveo je da je Bar danas “nikad ljepši i uredniji”, zahvaljujući ugradnji preko 200 podzemnih kontejnera. Zoranović je istakla dobru saradnju građana i komunalnih službi, napominjući da se prijave brzo rješavaju.

Oboje sagovornika se slažu da je potrebno više edukacije i dosljedna kaznena politika kako bi se poboljšala situacija. “Hajde da svako od nas vidi šta može da uradi već sjutra”, poručila je Zoranović. Kuburović je dodao da su vrata Komunalnih djelatnosti otvorena za saradnju sa građanima i inicijativama koje doprinose razvoju ekološke svijesti, te da će, ako građani ulože jedan odsto sebe, oni uzvratiti sa 101 odsto.