Stručnjaci upozoravaju na važnost dosljednog rasporeda spavanja

Stručnjaci naglašavaju da pri procjeni kvaliteta sna nije važno samo koliko sati spavamo, već i koliko dosljedno spavamo u isto vrijeme svake noći, uključujući i vikende. To znači da bi vrijeme odlaska na spavanje i buđenja trebalo biti što sličnije svakog dana, a razlika od približno pola sata se još uvijek smatra urednim obrascem spavanja.

Na naučnom nivou, primijećeno je da mnogi odrasli nemaju takvu rutinu, što može štetiti njihovom zdravlju. Iako postoje istraživanja koja najčešće proučavaju povezanost između neurednog ritma spavanja i lošeg zdravlja, ne mogu sa sigurnošću tvrditi da jedno uzrokuje drugo. Ipak, stil života sa neuređenim vremenima spavanja povezan je sa većim rizikom od srčanih problema, gojaznosti, mentalnih poteškoća kao što su depresija i anksioznost, kao i demencije.

U studijama je zabilježeno da ljudi koji često odstupaju od uobičajenog vremena spavanja pokazuju te obrasce češće nego oni sa redovnim rasporedima. Glavni razlog za to može ležati u našem unutrašnjem satu, poznatom kao cirkadiani ritam, koji usklađuje mnoge funkcije organizma, od hormona do metabolizma i imunološkog sistema.

Jedna studija iz 2020. godine analizirala je obrasce spavanja skoro 2.000 odraslih osoba starosti od 45 do 84 godine u Sjedinjenim Američkim Državama. Rezultati su pokazali da su oni sa najneredovnijim rasporedom spavanja imali više nego dvostruko veću vjerojatnost da razviju kardiovaskularne bolesti od onih sa redovnijim obrascima spavanja. Druga studija, objavljena 2024. godine, obradila je podatke o snu više od 88.000 odraslih osoba u Velikoj Britaniji i svima dodijelila ocjene 'redovitosti spavanja'. Oni sa najnižim rezultatom, što znači da su imali najneredovnije rasporede spavanja, imali su oko 50 posto veću vjerojatnost da razviju demenciju u odnosu na one koji su postigli srednji rezultat.

Kada stalno mijenjamo vrijeme odlaska u krevet i buđenja, taj ritam se 'izbacuje iz takta', što može uzrokovati poremećaje u oslobađanju hormona poput kortizola. To može dovesti do povećanog stresa i upalnih procesa, kao i do poremećaja apetita i probave. Zbog toga stručnjaci preporučuju razvijanje navike da se ide na spavanje i budi u isto vrijeme svakog dana. To može uključivati postavljanje podsjetnika sat vremena prije spavanja, opuštajuće večernje rituale poput čitanja ili meditacije, kao i izlaganje dnevnom svjetlu ujutro kako bi se potaknulo usklađivanje unutrašnjeg sata.

Iako ponekad ne primjećujemo neposrednu razliku nakon jedne noći nemirnog sna, dugotrajna dosljednost u obrascima spavanja može dugoročno unaprijediti naše zdravlje.