Prva droga između 13 i 16 godina: Alarm za roditelje i škole

Mladi u Crnoj Gori najčešće probaju drogu između 13. i 16. godine, a prvi susret obično dolazi od vršnjaka. Stručnjaci upozoravaju na potrebu ranog prepoznavanja problema unutar porodica i škola.

1
Prva droga između 13 i 16 godina: Alarm za roditelje i škole

Mladi u Crnoj Gori prvi put najčešće probaju drogu između 13. i 16. godine, dok prva ponuda obično dolazi od vršnjaka iz okruženja. Škole i porodice često ne prepoznaju rane znakove eksperimentisanja sa drogama, a uzroci ove pojave su povezani sa ličnim problemima i pritiscima iz okruženja.

Magistrica socijalne politike i socijalnog rada, Ivana Raščanin Radičević, naglašava da je najopasnija droga koju prvi put probate, jer nikada ne znate gdje vas može ‘odvesti’ i kakve posljedice može ostaviti. Psihološkinja Adriana Pejaković dodaje da prvi znaci korišćenja psihoaktivnih supstanci često dolaze suptilno, a alarm za roditelje može biti gubitak kontakta sa djetetom, ne samo sumnjivo ponašanje.

Prema Raščanin Radičević, radoznalost, pritisak vršnjaka i laka dostupnost su ključni faktori koji dovode do prvog susreta mladih sa drogama. U Crnoj Gori, ovaj kontakt se najčešće dešava u periodu rane i srednje adolescencije, kada mladi istražuju granice i traže prihvatanje.

Ona također napominje da su razlozi zbog kojih mladi posežu za drogama višeslojni. Mnogi pokušavaju da se izbore sa unutrašnjim i spoljašnjim pritiscima, poput problema u porodici ili školi, dok kod drugih može postojati povezanost sa mentalnim zdravljem, kao što su anksioznost i depresija. Droga se često doživljava kao brzo rješenje, iako dugoročno produbljuje postojeće poteškoće.

Raščanin Radičević ukazuje na to da ne postoji podjela na ‘lake’ i ‘teške’ droge, jer je svaka droga koju prvi put probate potencijalno opasna. U Crnoj Gori, droge su relativno lako dostupne, a prva ponuda dolazi najčešće iz vršnjačkog okruženja tokom privatnih okupljanja ili online komunikacije.

Škole i porodice često ne prepoznaju rane znakove eksperimentisanja, što može dovesti do ozbiljnih problema. Prve promjene u ponašanju, kao što su povlačenje ili pad školskog uspjeha, često se pogrešno tumače kao prolazne faze. Nedostatak znanja i strah od stigmatizacije dovode do kasnog reagovanja, tek kada problem postane ozbiljan.

Raščanin Radičević naglašava da siromaštvo, nezaposlenost roditelja i problemi mentalnog zdravlja povećavaju rizik od rizičnog ponašanja, ali nisu jedini uzroci. Upotreba droga se javlja u svim društvenim slojevima, a neprepoznati problemi mentalnog zdravlja često su zanemareni.

Psihološkinja Pejaković dodaje da se prvi znaci upotrebe droga rijetko javljaju iznenada, već kroz suptilne promjene u ponašanju. Roditelji bi trebali obratiti pažnju na emocionalnu dostupnost djeteta, promjene u društvenom okruženju, ali i na poremećaje u snu i nagle oscilacije raspoloženja.

U zaključku, stručnjaci upozoravaju na važnost ranog prepoznavanja problema i podrške mladima, kao i na potrebu za sistemskim pristupom koji uključuje prevenciju i rano intervenciju, kako bi se spriječila dalja eksperimentisanja sa drogama.

Pročitaj još

Naučnici otkrili ključnu naviku za dugovječnost

Istraživanje Harvard School of Public Health pokazuje da kombinovanje različitih tjelesnih aktivnosti značajno smanjuje rizik od prerane smrti. Ljudi koji se bave raznovrsnim vježbama imaju 19% niži rizik od smrti u poređenju sa onima koji se drže jedne vrste vježbe.

Naučnici otkrili ključnu naviku za dugovječnost

Slični članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.