Amnesti: U 2025. najviše pogubljenja za posljednje 44 godine

U 17 zemalja je prošle godine ukupno registrovano 2.707 pogubljenja, najviše od 1981. godine, pokazao je godišnji izvještaj organizacije za ljudska prava Amnesti internešnal o globalnoj primjeni smrtne kazne. Iza rasta od 78 odsto u odnosu na 2024. godinu stoje iranske vlasti koje su 2025. pogubile 2.159 ljudi, što je više nego dvostruko u odnosu na prethodnu godinu.

Saudijska Arabija slijedi sa 356 pogubljenja za krivična djela povezana sa drogom. U Kuvajtu je broj smrtnih kazni gotovo utrostručen, na 17, dok je u Egiptu skoro udvostručen, na 23. Povećan je broj pogubljenja i u Singapuru, sa 9 na 17, kao i u Sjedinjenim Američkim Državama, sa 26 na 47. Ukupan broj u 2025. ne uključuje hiljade pogubljenja za koja Amnesti vjeruje da su se dogodila u Kini.

Generalna sekretarka organizacije Anjes Kalamar je izjavila da je do alarmantnog rasta upotrebe smrtne kazne došlo zbog male, izolovane grupe država koje su spremne da je izvrše po svaku cijenu, bez obzira na globalni trend ukidanja te kazne. "Od Kine, Irana, Sjeverne Koreje i Saudijske Arabije, do Jemena, Kuvajta, Singapura i SAD-a, ta besramna manjina sprovodi smrtnu kaznu kako bi ulila strah, slomila neslaganje i pokazala snagu koju državne institucije imaju nad ugroženim ljudima i marginalizovanim zajednicama", rekla je Kalamar.

Izvještaj takođe naglašava da je gotovo polovina smrtnih kazni izvršena za djela povezana sa "ratom protiv droge". "Vrijeme je da se zemlje koje sprovode smrtnu kaznu usklade sa ostatkom svijeta i ostave tu odvratnu praksu u prošlosti", istakla je Kalamar.

U Evropi i Centralnoj Aziji nisu zabilježene ni smrtne kazne ni pogubljenja, a Sjedinjene Američke Države su već 17. uzastopnu godinu jedina zemlja u Americi koja je pogubila ljude. U podsaharskoj Africi pogubljenja su bila ograničena na Somaliju i Južni Sudan, dok su Avganistan, Singapur i Vijetnam bile jedine zemlje u svojim regionima koje su sprovodile pogubljenja.

Amnesti ističe da je 1977. godine, kada je počeo borbu protiv smrtne kazne, bilo samo 16 zemalja koje su je ukinule, dok je danas takvih 113. "S obzirom na to da su ljudska prava ugrožena širom svijeta, milioni ljudi nastavljaju da se bore protiv smrtne kazne. Potpuna abolicija je moguća ako se svi snažno usprotivimo nekolicini izolovanih. Moramo održavati plamen ukidanja sjajnim sve dok se svijet potpuno ne oslobodi sjenki vješala", zaključila je Kalamar.