Pronađena tijela četvoro italijanskih ronilaca u Maldivima

Tijela četvoro nestalih italijanskih ronilaca koji su prošle nedjelje poginuli pronađena su, saopštila je u ponedjeljak vlada Maldiva, nakon teške operacije potrage u mreži podvodnih pećina. Petoro Italijana izgubilo je život tokom istraživanja pećina u atolu Vaavu u četvrtak, što je pokrenulo međunarodnu akciju potrage i izvlačenja njihovih tijela.

Jedno tijelo pronađeno je istog dana na ulazu u lavirint podvodnih pećina. Međunarodni pećinski ronioci udružili su se sa maldivskim stručnjacima kako bi pokušali da pronađu tijela preostale četvoro stradalih. Operacija je nastavljena u ponedjeljak nakon privremene obustave, pošto je tokom misije poginuo vojni ronilac, prenosi N1.

Tri finska ronioca iz organizacije Divers Alert Network (DAN), globalne organizacije za bezbjednost u ronjenju, pridružila su se četvrtom stručnjaku i lokalnoj obalskoj straži kako bi u nedjelju razvili novu strategiju. Specijalizovanu opremu obezbjeđuju Velika Britanija i Australija, rekao je glavni portparol vlade Maldiva Mohamed Husein Šarif.

Šarif je naveo da su tijela pronađena u najdubljem dijelu pećine i da spasioci planiraju da izvuku dva tijela u utorak, a preostala dva u srijedu. Tijelo instruktora ronjenja Đanluke Benedetija pronađeno je na ulazu u pećinu, zbog čega vlasti vjeruju da se ostalo četvoro Italijana i dalje nalazi unutra, rekao je Šarif.

Među njima su Monika Montefalkone, vanredna profesorka ekologije na Univerzitetu u Đenovi, njena ćerka Đorđa Somakal, morski biolog Federiko Gvaltijeri i istraživačica Murijel Odenino. Šesti ronilac je, kako su potvrdile vlasti, odlučio da ne uđe u vodu kada je ostatak grupe zaronio. Grupa je bila na ronilačkoj ekspediciji na brodu „Duke of York“, saopštilo je italijansko Ministarstvo spoljnih poslova.

Crveni krst ponudio je psihološku pomoć za oko 20 Italijana koji su ostali na brodu, a nije prijavljeno da je bilo povrijeđenih. Pokušaj izvlačenja četiri nestala tijela odnio je još jedan život, što dodatno pokazuje koliko je operacija opasna i složena.

Stariji vojni ronilac, narednik Mohamed Mahudi (43), poginuo je u subotu tokom druge misije izvlačenja u pećini, koja je na najdubljoj tački oko 70 metara ispod površine i dugačka oko 200 metara. „Bio je jedan od naših najiskusnijih ronilaca, što pokazuje koliko je ovaj zaron zahtjevan“, rekao je Šarif.

Maldivski ronioci ponovo su ušli u vodu u ponedjeljak zajedno sa DAN pećinskim roniocima radi procjene bezbjednosti pećine. Izvršna direktorica DAN-a Laura Moroni rekla je da faktori koje razmatraju uključuju mogućnost prejakih podvodnih struja ili bezbjednost same strukture pećine.

Tim koristi podvodne skutere i specijalizovane boce sa gasom koje recikliraju vazduh, omogućavajući duži boravak pod vodom. Na pitanje kada misija postaje previše opasna, Moroni je odgovorila: „Tim zna da ne mora da rizikuje svoje živote… Ako procijene da su uslovi previše opasni, prekinuće zaron, vratiti se na površinu, napraviti novi plan i pokušati ponovo sljedećeg dana ili kada bude moguće.“

Šarif je rekao da finski ronioci u ponedjeljak neće ulaziti u dekompresionu zonu i da „ne mogu da rone dok se potpuno ne aklimatizuju, posebno nakon dugog leta“. Vlasti Maldiva ostaju uvjerene da mogu da nastave potragu, koja će narednih dana biti procjenjivana u skladu sa napretkom operacije.

Vlasti vjeruju da je vojni ronilac Mahudi preminuo od dekompresione bolesti — stanja izazvanog naglim smanjenjem pritiska kojem je tijelo izloženo pod vodom ili u vazduhu. Dekompresiona bolest najčešće pogađa ronioce i dubinske istraživače mora, ali može nastati i tokom letova na velikim visinama ili u nepresurizovanim avionima, navodi Harvard Health.

Svaki zaron tokom operacije na Maldivima ograničen je na oko tri sata zbog kiseonika i potrebe za dekompresijom, rekao je Šarif. Međutim, uslovi su izuzetno teški — jake i nepredvidive struje, uski prolazi koji vode do ogromne pećinske komore i potpuni mrak. „Za ovakav nivo ronjenja morate biti vrhunski stručnjak“, rekao je on.

Tokom subotnje operacije dva ronioca označila su ulaz u pećinu puštanjem balona ka površini, što je omogućilo ostalim članovima ekipe da direktno doplivaju do mjesta i maksimalno iskoriste vrijeme provedeno unutra. Prije povratka na površinu ronioci moraju da ostanu u plićoj vodi kako bi obavili dekompresiju nakon izlaska iz dubine. Vlasti vjeruju da je Mahudi preminuo upravo tokom tog procesa.

„Ronio je u paru, kako nalažu pravila, i vraćao se ka površini kada je njegov partner primijetio da nešto nije u redu, nakon čega su ostali članovi tima pokušali da ga spasu“, rekao je Šarif.

Mahudi je sahranjen uz pune vojne počasti u glavnom gradu Maldiva, Maleu, gdje su mu počast odale hiljade ljudi, uključujući predsjednika Mohameda Muizua, predstavnike turizma, vojske i strane ambasadore.

Šta se dogodilo italijanskim roniocima? To još nije utvrđeno. Džon Volanten, britanski instruktor pećinskog spasavanja koji je imao ključnu ulogu u spasavanju tajlandskog fudbalskog tima 2018. godine, rekao je da još nije poznato da li su struje igrale ulogu u nesreći, ali da dubina pećine i mulj nesumnjivo otežavaju operaciju izvlačenja.

„To je zapravo veoma dugačak put unutar pećine i pećinski ronioci obično postavljaju sigurnosno uže kako bi pronašli izlaz. Moguće je da se upravo to dogodilo nestaloj grupi“, rekao je on za CNN.

Volanten je dodao da panika može ozbiljno da utiče na ronioce, posebno na velikim dubinama zbog azotne narkoze — privremenog stanja sličnog opijenosti izazvanog udisanjem komprimovanog vazduha. „To povećava vjerovatnoću da osoba izgubi kontrolu nad sobom. Kako se spuštate dublje, efekat narkoze može izazvati paniku, ali i smanjiti sposobnost da pronađete izlaz.“

„Ako se pećina zamuti muljem, što je uobičajeno kada dodirnete zidove ili dno, izlazak postaje mnogo teži.“ Karlo Somakal, suprug Monike Montefalkone i otac Đorđe Somakal, rekao je da ne zna šta je moglo da izazove nesreću, navodeći da se „nešto moralo dogoditi dole“, s obzirom na veliko iskustvo njegove supruge i ćerke.

Za italijansku televiziju opisao je Montefalkone kao pažljivu i disciplinovanu roniteljku koja nikada ne bi ugrozila ćerku ili kolege. Podsjetio je da mu je često govorila: „Ovo mogu ja, ti ne možeš“, kao i da je preživjela cunami 2004. godine dok je ronila kod obale Kenije.

Istraga je u toku kako bi se utvrdilo šta se dogodilo roniocima — kao i da li su i kako uspjeli da dosegnu toliku dubinu. „Za rekreativno i komercijalno ronjenje zakonom nije dozvoljeno spuštanje dublje od 30 metara, a nažalost izgleda da se ovo dogodilo mnogo dublje, jer je i sam ulaz u pećinu na gotovo 50 metara“, rekao je Šarif.

Do okončanja istrage suspendovana je dozvola broda. Advokat italijanskog turoperatora koji organizuje ronilačka putovanja na Maldivima rekao je za list „Corriere della Sera“ da kompanija nije odobrila niti znala za dubinski zaron koji je prekršio lokalna pravila.

Orieta Stela, koja zastupa kompaniju „Albatros Top Boat“, rekla je da organizator „nije znao“ da grupa planira spuštanje dublje od 30 metara. Za takav zaron potrebna je posebna dozvola maldivskih pomorskih vlasti, a organizator ga „nikada ne bi dozvolio“, navela je ona. Dodala je da su italijanski ronioci bili veoma iskusni, ali da je korišćena standardna rekreativna oprema, a ne tehnička oprema prilagođena dubinskom pećinskom ronjenju.

Italijanski ministar spoljnih poslova Antonio Tajani rekao je da će biti učinjeno sve kako bi tijela stradalih bila vraćena u Italiju. Maldivi su izrazito zavisni od turizma — tokom 2025. godine posjetilo ih je više od dva miliona turista, dok zemlja ima oko 500.000 stanovnika.

Turoperator Džordž Korbin iz Italije smatra se jednim od pionira turizma na Maldivima još od 1972. godine. Od tada Italija je među najvažnijim turističkim tržištima za Maldive. „Italija ima veoma posebnu vezu sa nama kada je riječ o turizmu i godinama njegujemo veliko prijateljstvo kroz gostoprimstvo“, rekao je Šarif.

„Lokalno stanovništvo je potreseno ne samo zato što je ovo najveća ronilačka nesreća u istoriji zemlje, već i zato što su stradali Italijani.“ Vlade Maldiva i Italije bile su u kontaktu „na najvišem nivou“, a predsjednik Mohamed Muizu uputio je „najdublje saučešće“ italijanskom predsjedniku Serđu Matareli i porodicama nastradalih i nestalih. Italijanski ambasador pridružio se spasiocima na brodu obalske straže još u petak.