Koliko je zaista bilo žrtava u Barskom masakru 1945. godine?
Istražujući događaje iz 1945. godine, razmatraju se različite brojke žrtava i svjedočanstva, koja ukazuju na nejasnoće oko zločina.

U analizi događaja poznatih kao "Barski masakr" iz 1945. godine, postavlja se pitanje koliko je zaista bilo žrtava. Lokacija masovne grobnice još nije precizno utvrđena, a različiti izvori nude kontradiktorne brojke o broju stradalih. U svjedočanstvima se može primijetiti igra brojevima mrtvih koja se javlja već kod prve komparacije izvora.
Prema izvještajima, poginulo je oko 400 ljudi, dok neki izvori govore o višim brojkama. General Boško Đuričković opisuje događaj kao "pobunu" koja je počela kada je masa mobilisanih počela da se protivi, a situacija je eskalirala kada su bačene bombe. U tom metežu, vojnici su otvorili vatru na gusto okupljenu gomilu, izazivajući paniku i bježanje prema brdima.
Svjedočenja preživjelih regruta, poput Mehmeda Kaplanija, oslikavaju strašne trenutke tog dana. On opisuje kako su se vojnici pripremali da ih strijeljaju, a u tom haosu, mnogi su izgubili živote. Različita svjedočanstva ukazuju na to da se radi o "osveti" Albancima za događaje iz prošlosti, uključujući oduzimanje zemljišta.
Prema nekim procjenama, broj ubijenih varira od 400 do 450, dok albanski historičari govore o 1.500 do 2.000 žrtava. U međuvremenu, postoje i procjene koje govore o više od četiri hiljade ljudi. Masovna grobnica žrtava nije otkrivena sve do 1996. godine, kada je profesoru Zekeriji Cani navodno otkrivena.
Dok se analizira broj žrtava, istraživač Goran Nikolić ističe da su tokom marta i aprila 1945. iz Prizrena do Bara transportovana tri ešalona regruta, čime se dolazi do cifre od 4.776 do 7.476 regruta koji su mogli biti prisutni u Baru prije masakra. Ova brojka se ne poklapa sa zvaničnim partizanskim izvještajima koji spominju samo 450 mrtvih.
S obzirom na sve navedeno, ostaje nejasno koliko je ljudi zaista stradalo u tom događaju, a dok se ne pronađu precizni izvještaji, može se samo kalkulisati s različitim brojkama i tumačenjima. U svakom slučaju, masakr u Baru ostaje jedan od najmračnijih trenutaka u istoriji ovog regiona.
Komentari
Vesna Medenica tužila državu zbog zabranjenog napuštanja Kolašina
Bivša predsjednica Vrhovnog suda, Vesna Medenica, podnijela je tužbu protiv države, tvrdeći da je sudska mjera zabrane napuštanja Kolašina izazvala duševni bol i patnju.

Povezani članci
Popularno u Crna Hronika
- Miloš Medenica otkriva detalje o dolasku 'ćacija' u Tivat
- Policajac iz Berana pred disciplinskim postupkom, predmet dostavljen i tužilaštvu
- Muriću i ekipi određen pritvor zbog šverca milionski vrijednih cigareta
- Treći talas hapšenja zbog šverca cigareta u Rožajama
- SDT došao do dokaza o Mijajloviću i krađi iz stana Đukanovića
Svidjela ti se ova vijest?
Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.
Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.





