Agencija za zaštitu životne sredine odobrila kamenolome u Boki uprkos UNESCO-u

Agencija za zaštitu životne sredine donijela je rješenja koja odobravaju otvaranje i eksploataciju kamenoloma u Boki Kotorskoj, uprkos preporukama UNESCO-a za trajnu zabranu eksploatacije kamena u zoni svjetske baštine. Samo krajem marta ove godine izdata su najmanje dva rješenja – za lokacije Krivošije – Kotor i 'Stupne', što postavlja pitanje da li država vodi dvije suprotne politike: jednu prema UNESCO-u, a drugu prema investitorima.

Darko Saveljić, službenik Agencije, upozorio je da problem nije samo administrativne prirode, već i sistemski. On tvrdi da se institucija nakon višegodišnjih pokušaja reforme vraća 'na fabrička podešavanja', što implicira da ponovo služi interesima investitora i političkih struktura. Saveljić otvoreno dovodi u pitanje zakonitost donesenih rješenja i najavljuje žalbe i krivične prijave, upozoravajući na moguću korupciju i nesavjesno postupanje.

U periodu od nekoliko mjeseci, Agencija je donijela tri rješenja koja daju saglasnost na elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za eksploataciju tehničko-građevinskog kamena na području opštine Kotor. Najnovija rješenja donijeta su 30. marta 2026. godine. Rješenjem broj 03-UPI-583/1 data je saglasnost preduzeću 'Braća Magud Grbalj' d.o.o. iz Kotora za eksploataciju kamena na lokaciji Krivošije – Kotor, na više katastarskih parcela. Investitoru je naloženo da pribavi odobrenje Uprave za zaštitu kulturnih dobara i da radove izvodi u skladu sa mjerama zaštite utvrđenim u elaboratu.

Istog dana, rješenjem broj 03-UPI-1279/35, saglasnost je data i preduzeću 'Sampetrol' d.o.o. iz Tivta za eksploataciju kamena na ležištu 'Stupne', s propisanim faznim sprovođenjem eksploatacije uz sukcesivnu sanaciju i rekultivaciju prostora. Prethodno, 31. decembra 2025. godine, Agencija je dala saglasnost preduzeću 'MIL-COM' d.o.o. iz Nikšića za eksploataciju kamena iz ležišta 'Ledenice'.

Na konstitutivnoj sjednici Nacionalne komisije za UNESCO, krajem septembra prošle godine, konstatovano je da su tri kamenoloma u Boki - Krivošije, Ledenice i Stupne - nelegalno otvorena u zaštitnoj zoni, a Komitet za svjetsku baštinu zatražio je obustavu njihove eksploatacije i da se više ne izdaju koncesije u tom prostoru. Direktor Agencije, Milan Gazdić, tada je naglasio da Agencija ne može dati ekološku saglasnost jer kamenolomi narušavaju pejzaž.

Međutim, nekoliko mjeseci kasnije, ista Agencija izdala je saglasnosti za eksploataciju na tim ili sličnim lokacijama. Saveljić je na Fejsbuku istakao da je Agencija, u saradnji sa UNESCO-om, pokušavala da spriječi otvaranje kamenoloma u Bokokotorskom zalivu, koji bi trajno narušili vizuelni identitet i ugrozili status zaštićene baštine. On je naglasio da je teško govoriti o neznanju ili neinformisanosti, ukazujući na sumnju u koruptivne radnje.

Ključno je da saglasnosti Agencije nisu dovoljne da kamenolomi počnu s radom, jer je potrebno i odobrenje Uprave za zaštitu kulturnih dobara, koje, prema dostupnim informacijama, neće biti dato. Ova situacija ukazuje na dublji problem neusklađenosti unutar sistema. Dok se na sjednicama državnih tijela govori o potrebi zaštite prostora, drugi organi donose rješenja koja otvaraju prostor za sporni projekte, stvarajući paralelni sistem u kojem institucije ne djeluju kao cjelina. Saveljić je upozorio da je teško uspostaviti instituciju koja je preuzeta sa 80 zaposlenih koji su navikli na minimalan rad, izbjegavajući odgovornost.

Agencija za zaštitu životne sredine, prema Saveljiću, počela je da se podiže iz takvog stanja prije gotovo pet godina, ali se sada suočava s povratkom na ranija stanja. Saveljić je najavio da će podnijeti žalbu na rješenje za kamenolom i krivične prijave kada to postane pravosnažno. 'Koga svrbi, neka se češe', zaključio je Saveljić.