Sudovi u Crnoj Gori: Problemi sa neriješenim predmetima i nedostatak sudija

Sudovi su 2025. godinu počeli sa 74.683 neriješena predmeta, primili još 91.300 novih, a riješili 93.511. Na kraju godine ostalo je neriješeno 70.358 predmeta - gotovo 43 odsto ukupnog fonda. Sudija osnovnog suda u Crnoj Gori u prosjeku godišnje rješava 712 predmeta, dok sudija za prekršaje rješava preko 2.000 predmeta.

To je slika crnogorskog pravosuđa na kraju 2025. godine, kako je prikazuje godišnji izvještaj Sudskog savjeta. Predsjednik Savjeta Radoje Korać bio je jasan i rekao da efikasnost sudova u Crnoj Gori još nije zadovoljavajuća.

Na pitanje da li se reagovalo na vrijeme u slučaju koji se tiče predsjednice Apelacionog suda Mirjane Popović, protiv koje je pokrenuta procedura razrješenja nakon što su gotovo sve sudije i većina zaposlenih u tom sudu podnijeli pritužbu zbog neprimjerenog ponašanja, Korać i Pavličić su kazali da su reagovali promptno čim su zaprimili pisanu pritužbu. Postupak je pred Sudskim savjetom još u toku.

Od zakonom predviđenih 335 sudija i predsjednika sudova, sistem trenutno ima 298. Nedostaje 35 sudija i dva predsjednika suda, a najveća praznina osjeća se u osnovnim sudovima - tamo gdje građani prvi put dolaze u dodir sa pravdom. Od avgusta 2022. i kraja 2025. godine Sudski savjet je izabrao 166 sudija, ali je u istom periodu funkciju napustilo 82 - od čega 42 na lični zahtjev, a 37 zbog penzionisanja.

Korać je problematizovao pravnu anomaliju koja ubrzava odliv kadra: sudije mogu godinu prije ispunjenja uslova za penziju napustiti funkciju, a pritom i dalje primati punu zaradu sa svim povećanjima. "Nosioci sudskih funkcija birani na neodređeno ne bi trebalo da primaju naknadu ako napuštaju funkciju na lični zahtjev", kazao je Korać, dodajući da ni novi zakon koji priprema Ministarstvo pravde taj problem ne rješava.

Ukupna ažurnost sistema iznosila je 102 posto, što znači da je riješeno više nego što je primljeno, ali taj podatak krije duboke razlike. Upravni sud bilježi ažurnost od 156 posto, a viši sudovi svega 93. Korać je istakao stabilnost koja se već deset godina kreće između 90.000 i 100.000 primljenih predmeta godišnje, naglašavajući potrebu za ispitivanjem ovog fenomena.

Alarmantan podatak tiče se dugotrajnih postupaka. Udio starih, neriješenih predmeta u ukupnom zaostatku raste treću godinu zaredom: sa 8,69 odsto 20239,25 procenata 202411,77 odsto prošle godine. Više od četvrtine složenih predmeta, tačno 27,7 odsto, traje duže od godinu dana. Korać kao razloge navodi složenost predmeta, česte promjene postupajućih sudija i dugotrajno pribavljanje vještačenja.

Procenat ukinutih sudskih odluka po žalbama blago je pao - sa 19 na 18 odsto, dok je 73 odsto odluka potvrđeno. Na drugoj strani statistike stoji Specijalno odjeljenje Višeg suda u Podgorici, nadležno za najozbiljnija krivična djela. Nakon što je broj sudija povećan sa sedam na dvanaest, ažurnost je skočila sa 63 na 106 odsto, a broj riješenih predmeta porastao za 53,5 odsto.

Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić najavila je da bi poseban zakon o statusnim pitanjima sudija, uključujući definisanje starosne granice za penzionisanje, mogao biti usvojen u Skupštini do kraja aprila, po hitnom postupku. Korać je poručio da sudska vlast ima posebnu odgovornost u procesu evropskih integracija, ali i da nezavisnost sudija mora biti apsolutno zaštićena od pritisaka.

Korać je istakao da će stvaranje široke baze kvalitetnog kadra, jačanje transparentnosti i digitalizacija pravosuđa doprinijeti vraćanju povjerenja u pravosuđe, najavljujući da se 2026. godine očekuje popunjavanje značajnog broja upražnjenih sudijskih mjesta. Sudski savjet je tokom prošle godine održao 37 sjednica i odlučivao o više od 300 pitanja iz svoje nadležnosti. Kada je riječ o kvalitetu odluka, kašnjenje u njihovoj izradi je minimalno - samo 1,34 odsto odluka u složenim predmetima izrađeno je nakon zakonskog roka, dok se više od polovine složenih predmeta završava u roku do tri mjeseca.