Odloženo suđenje optuženima u predmetu 'E komerc'

Suđenje okrivljenima koji su povezani sa Duškom Kneževićem, u predmetu 'E komerc' danas je Višem sudu u Podgorici odloženo za 2. jul. Na zakazani glavni pretres nijesu se pojavile okrivljene albanske državljanke Sirjana Borici i Pranvera Aluši iz Tirane i pravni zastupnik kompanije 'Swipe' Milorad Radenović.

Predsjednik specijalnog vijeća sudija Nikola Boričić je naložio preko međunarodne pravne pomoći da se albanskim državljankama uruči poziv za suđenje. Zatim je naložio policiji da prinudno dovede Radenovića na sledeće ročište glavnog pretresa.

Specijalna tužiteljka Sanja Jovićević je sudu ukazala da je Velika Britanija dala odobrenje da se Duško Knežević procesuira i u ovom predmetu. 'Knežević je saslušan kao osumnjičeni i uskoro bi trebalo da bude donijeta odluka u ovom predmetu', rekla je Jovićević.

Optužnicom u ovom slučaju koja je podignuta 2021. godine i potom vraćena na dopunu istrage, specijalno tužilaštvo je teretilo 108 osoba i 248 kompanija. Potom je 2022. godine, specijalno državno tužilaštvo za stvaranje kriminalne organizacije, pranje novca, utaju poreza i doprinosa optužilo osam osoba – Duška Kneževića, Natašu Sekulić, Radojku Šaković, Sašu Kostića, Rajku Kostić, albanske državljanke Sirjanu Borici i Pranveru Aluši i dvije kompanije 'V Capital' DOO Podgorica i 'Swipe' DOO Podgorica.

U poslednjoj verziji optužnici se navodi da je Duško Knežević u periodu od početka 2011. godine do novembra 2018. godine organizovao kriminalnu organizaciju koja je djelovala u više zemalja i gradova. Kao pripadnici ove grupe označene su Marina Mauer i Ljiljana Dragičević koje su već pravosnažno osuđene na osnovu sporazuma o priznanju krivice.

Specijalno državno tužilaštvo osnovano sumnja da je 148 domaćih trgovaca koristilo 'E komerc' kod Atlas banke i trgovalo preko 606 veb sajtova od kojih su 54 bili neaktivni. Njihov promet je bio 73 miliona eura, 658 miliona dolara, 11 miliona britanskih funti i 7 miliona kanadskih dolara. Sumnja se da su trgovci nakon realizovanih prometa i transfera novca pokretali postupak likvidacije svoje firme, a nijesu prijavili porez.

Da bi spriječili nepopravljive posljedice po državni budžet, predložili su blokadu 63 miliona eura koji su zatečeni na računima okrivljenih trgovaca.