Ministar Šaranović: Zakon o unutrašnjim poslovima ključan za borbu protiv mafije

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i direktor Uprave policije Lazar Šćepanović izjavili su da su predlozi izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima ključni korak ka reformi policije i borbi protiv organizovanog kriminala, ističući da otpor prema ovom zakonu dolazi od onih koji žele da "mafija poklopi državu".

Šaranović je na konferenciji za novinare objasnio da je Delegacija Evropske unije (EU) u Crnoj Gori potvrdila da su predlozi zakona o unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), kao i amandmani, usaglašavani sa Evropskom komisijom (EK). "Potvrđeno je da su predlozi zakona o unutrašnjim poslovima i ANB-u usaglašavani sa EK i da je svako slovo podnijetih amandmana na zakonu o unutrašnjim poslovima usaglašeno sa EK, osim dijela starog zakona o unutrašnjim poslovima", rekao je on.

Ministar je ukazao na sporna pitanja koja se odnose na odredbe starog zakona, koje će se naknadno uskladiti sa evropskim pravilima o zaštiti podataka. On je istakao da bez usvajanja zakona neće biti moguće ispuniti ključne obaveze u procesu evropskih integracija, posebno u okviru poglavlja 24 koje se odnosi na pravdu, slobodu i bezbjednost.

Šaranović je naveo da Crna Gora mora imati oko 1.900 policajaca u graničnoj policiji, dok ih trenutno ima oko 900, od kojih čak 600 uskoro stiče uslove za penziju. Zbog toga je neophodno omogućiti zapošljavanje policijskih službenika sa srednjom stručnom spremom, jer važeći zakon predviđa zapošljavanje samo sa višom ili visokom školom.

On se zapitao kome smeta reformski zakon o unutrašnjim poslovima i istakao da zakon štiti policiju od kriminala. "Zakon smeta onima koji žele da kriminal i dalje stanuje u institucijama, da bi sačuvali svoju kriminalom stečenu imovinu", izjavio je Šaranović.

Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović naglasio je da je cilj zakona jačanje profesionalnog integriteta policije i sprečavanje infiltracije organizovanog kriminala u bezbjednosni sektor. On je dodao da policija već godinama ima ozbiljan kadrovski deficit i naslijeđene probleme iz perioda kada su kriminalne strukture imale snažan uticaj na institucije.

Šćepanović je objasnio da zakon uvodi jasna pravila o "teškim bezbjednosnim smetnjama" koje podrazumijevaju situacije u kojima policijski službenik ne može obavljati posao, kao što su kontakti sa organizovanim kriminalnim grupama ili odavanje povjerljivih informacija. "Ako policajac sjedi sa kriminalcima, građani neće vjerovati toj policiji", istakao je on.

Prema njegovim riječima, trenutno je oko 50 policijskih službenika u vezi sa teškim krivičnim djelima, uključujući šverc narkotika i korupciju. Šćepanović je naglasio da policija ne može čekati godinama na pravosnažne presude dok takvi službenici ostaju u sistemu.

Šaranović je demantovao navode da je Vladi od EU sugerisano da povuče predloge zakona, dok je Šćepanović naglasio da će odluke o bezbjednosnim smetnjama donositi posebna komisija na osnovu dokaza i informacija prikupljenih od strane policije i drugih institucija.

Ovaj zakon, kako su istakli, garantuje vladavinu prava, pravnu sigurnost i štiti policijske službenike od neosnovanih optužbi, a oba zvaničnika su poručila da je neophodno da se odvoji žito od kukolja u policiji.