Maloljetnici odgovorni za lažne dojave o bombama u školama

Tokom prošle godine, u Crnoj Gori evidentirano je 43 lažne dojave o bombama, što je dovelo do obustavljanja nastave u školama širom zemlje. Policija je utvrdila da su među identifikovanim počiniocima najčešće maloljetnici.

Prema podacima Uprave policije, 38 lažnih dojava je upućeno na e-mail adrese obrazovnih ustanova u Podgorici, Nikšiću, Baru, Cetinju, Tivtu, Bijelom Polju, Danilovgradu i Ulcinju. "U 18 slučajeva identifikovani su izvršioci, a najčešće su to maloljetna lica", kazali su iz uprave.

Policija je 22. februara podnijela krivičnu prijavu protiv maloljetnice iz Ulcinja koja je u decembru prošle godine poslala poruku upravi Osnovne škole “Maršal Tito” u Ulcinju, tvrdeći da je postavljena bomba. Ona se tereti za izazivanje panike i nereda, a protiv roditelja podnijet je zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog zanemarivanja.

Prve lažne prijetnje bombama u Crnoj Gori zabilježene su u martu 2022. godine, a mete su uglavnom bile osnovne i srednje škole. Ove prijetnje su se proširile i na druge zemlje u regionu, uz nove lažne dojave koje su dovele do evakuacija zgrada sudova, tržnih centara i aerodroma.

Iz Ministarstva prosvjete navode da su školske ustanove evakuisane svaki put kada su dobijene dojave o bombama. "Iako se u svim dosadašnjim slučajevima radilo o lažnim dojavama, sprovode se sve aktivnosti propisane zakonom", rekli su iz Ministarstva.

Prema podacima Uprave policije, od 2022. do marta 2024. godine registrovano je 46 lažnih dojava o bombama, a sedam slučajeva je rasvijetljeno. Lažne dojave se tretiraju kao krivično djelo izazivanje panike i nereda, za koje su predviđene novčane i zatvorske kazne.

Direktor podgoričke Gimnazije “Slobodan Škerović”, Zoran Pejović, navodi da su prošle godine primili desetine lažnih dojava. "Sve dojave prate radost i podrška učenika, iako remete nastavu", istakao je Pejović.

Pomoćnica direktora gimnazije “Stojan Cerović” u Nikšiću, Slobodanka Žižić, dodaje da su imali osam anonimnih dojava, ističući da su svaki put postupali u skladu sa bezbjednosnim protokolima. "Prva dojava izazvala je uznemirenost, dok su kasnije situacije protekle smirenije", kazala je Žižić.

Upravna policija navodi da su se u većini lažnih dojava koristile platforme koje obezbjeđuju anonimnost korisnika, a prijeteće poruke su slane putem e-mail platformi koje omogućavaju zamjenu identifikacijskih podataka. Profesor Nikola Cmiljanić naglašava da se prijetnje putem e-maila ne mogu posmatrati samo kroz sadržaj poruke, već je važno sagledati infrastrukturne aspekte.

Maloljetnici koji su odgovorni za ove dojave predstavljaju ozbiljan problem za društvo, a očekuje se da će nadležni organi nastaviti sa radom na sprečavanju ovakvih incidenata u budućnosti.