Doklestić upozorava na probleme u Herceg Novom zbog nedostatka procjena uticaja

U Herceg Novom se realizuju veliki infrastrukturni, turistički i stambeni projekti bez obaveznih procjena uticaja na životnu sredinu, upozorila je dr Olivera Doklestić, predstavnica Ekološkog društva Boke Kotorske. Na pres-konferenciji pod nazivom „Građenje i planiranje prostora i ubijanje pojma zaštite životne sredine – konflikt interesa“, Doklestić je naglasila da trenutna situacija ozbiljno ugrožava prirodne vrijednosti, kvalitet života građana i proces evropskih integracija Crne Gore.

Doklestić je podsjetila da je Ekološko društvo Boke Kotorske osnovano prije više od tri decenije, okupljajući stručnjake iz različitih oblasti, s ciljem očuvanja prirodnih resursa. Ona je ukazala na to da je u posljednjih nekoliko godina došlo do potpunog izostanka institucionalne volje da se zaštita životne sredine postavi kao prioritet, dok se ključne odluke donose bez adekvatne stručne i javne kontrole.

Između ostalog, navela je nekoliko projekata koji su oslobođeni obaveze izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu, poput hotela u Baošićima investitora „Carine“ doo, koji uključuje 1.800 ležaja i bruto izgrađenost veće od 53 hiljade kvadrata. Agencija za zaštitu životne sredine izdala je rješenje da za taj projekat nije potrebna izrada elaborata procjene uticaja, što Doklestić smatra ozbiljnim problemom.

Ona je takođe istakla da je isto rješenje donijeto i za uređenje kupališta u Baošićima, što bi moglo dovesti do suštinskih promjena linije obale i stanja priobalja. Pored toga, ukazala je na velike probleme sa stambenim naseljem u Kumboru, izgradnjom betonske baze u Kamenu, kao i projektom panoramske žičare Igalo–Žvinje.

Doklestić je kritikovala i način odlučivanja u Herceg Novom, navodeći da koncentracija više ključnih funkcija u rukama jedne osobe povećava rizik od konflikta interesa. Vladislav Velaš, koji od 2019. godine vodi Sekretarijat za urbanizam i prostorno planiranje, istovremeno pokriva i resor ekologije, što stvara ozbiljne nesuglasice u donošenju odluka o procjenama uticaja na životnu sredinu.

Prema njenim riječima, takva koncentracija nadležnosti otvara prostor za netransparentno odlučivanje i pogodovanje pojedinim investitorima. Doklestić je kritikovala i dokument Prostorno-urbanističkog plana poznat kao „Knjiga 5 – posebne lokacije“, koji obuhvata 43 lokacije u zaštićenim zonama i može dovesti do gubitka autentičnosti Herceg Novog.

Ona je naglasila da je Crna Gora 2018. godine otvorila Poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promjene, a da je dosljedna primjena procedura procjene uticaja na životnu sredinu ključna obaveza. Doklestić je zaključila da trenutni model upravljanja prostorom u Herceg Novom dovodi do degradacije obale i trajnih štetnih posljedica, ukazujući na to da su interesi investitora postali prioritet, dok su ekološki principi zanemareni.