Murić: Kaluđerski laz kao primjer slabosti u procesuiranju ratnih zločina

Slučaj Kaluđerski laz predstavlja paradigmatičan primjer institucionalnih slabosti u procesuiranju ratnih zločina i pokazuje koliko je tranziciona pravda u Crnoj Gori nedovršena, ocijenjeno je na edukativnom vebinaru koji je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO).

Predavač na vebinaru, advokat i izvršni direktor Crnogorskog komiteta pravnika za zaštitu ljudskih prava, Velija Murić, istakao je važnost razgovora o zločinu „Kaluđerski laz“, naglašavajući da suočavanje s prošlošću predstavlja temelj izgradnje demokratskog i pravednog društva. Murić je pojasnio da je taj zločin počinjen 1999. godine na području Rožaja, simbolizujući stradanje civila tokom ratnih sukoba na Kosovu, što otvara pitanje odgovornosti državnih struktura iz tog perioda.

„Stradali su civili koji su pokušavali da izbjegnu ratna dejstva, što ovom slučaju daje dodatnu težinu“, kazao je Murić. Prema njegovim riječima, sudski postupci su završeni bez pravosnažnih osuđujućih presuda, što je produbilo osjećaj nepravde i nekažnjivosti. „U tom smislu, ovaj slučaj predstavlja paradigmatičan primjer institucionalnih slabosti u procesuiranju ratnih zločina i pokazuje koliko je tranziciona pravda u Crnoj Gori nedovršena“, dodao je Murić.

On je također naglasio da se specifičnost zločina „Kaluđerski laz“ ogleda u tome što je počinjen na teritoriji Crne Gore, u vrijeme kada Crna Gora formalno nije bila neposredno ratno poprište. „Ovo je podsjetnik da nijedno društvo ne može graditi stabilnu budućnost bez istine, priznanja i pravde za žrtve. Govoriti o „Kaluđerskom lazu“ znači afirmisati kulturu sjećanja, poštovanje prema žrtvama i obavezu države da nedvosmisleno osudi ratne zločine“, poručio je Murić.

Iz CGO-a su naglasili da pravosuđe ima ključnu ulogu u utvrđivanju individualne krivične odgovornosti i obezbjeđivanju pravičnog suđenja, bez političkog uticaja i selektivnosti. Institucije su, kako je istaknuto, dužne da osiguraju pristup arhivama, zaštitu svjedoka i transparentnost postupaka, dok javnost ima odgovornost da čuva sjećanje na žrtve i reaguje na pokušaje negiranja ili relativizacije zločina.

Na pitanje učesnika o mogućnosti pravde u ponovljenim postupcima, Murić je naveo da nije moguće pokrenuti postupak protiv onih kojima je već suđeno, ali da tužilaštvo mora tražiti druga pravna rješenja. Ipak, izrazio je optimizam, ističući značaj kulture sjećanja i dokumentovanja činjenica. „Ako se ne dosegne sudska, dosegnuće se druga pravda. Svjestan toga, odavno sam krenuo u pisanje knjige “Zločin bez kazne - od balkanskih ratova do Kaluđerskog laza”, koja će biti ogledalo istine, zasnovano na činjenicama“, rekao je Murić.

U saopštenju se navodi da su se učesnici osvrnuli i na pitanje memorijalizacije i inicijativu za podizanje spomenika žrtvama tog zločina, koja je podnijeta opštini Rožaje prije tri godine. Murić je kazao da je taj zahtjev obnovio i podnio Ministarstvu kulture, a lokalna uprava je odobrila inicijativu. „Sada je ponovo na potezu Ministarstvo da da zeleno svjetlo za postavljanje spomenika na Kaluđerskom lazu, na putu koji kroz selo vodi ka Peći“, naveo je Murić, dodajući da će na spomeniku biti naznačena imena žrtava i poruka da se zločin nikada ne ponovi.

Vebinar, koji je okupio 20 učesnika, predstavlja praktičnu nadogradnju priručnika CGO-a „Ratni zločini 90-ih u presudama crnogorskog pravosuđa“, omogućavajući dublju analizu i diskusiju o sudskim presudama. Naredni vebinar biće održan 23. februara, o slučaju „Deportacija“, a predavačica će biti aktivistkinja Tamara Milaš. Serija vebinara realizuje se u okviru CGO projekta „Razumijevanjem prošlosti do izgradnje povjerenja i tranzicione pravde“, kroz regionalni program “Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu”, koji je finansiran od strane Evropske unije (EU) i sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Sadržaj ovog vebinara isključiva je odgovornost autora i ne odražava nužno stavove CGO-a, EU ili UNDP-a.