Komisije u zdravstvu: Odgovornosti nema, a pacijenti se suočavaju s teretom dokazivanja

Kada pacijent umre tokom liječenja ili neposredno nakon otpusta iz bolnice, u Crnoj Gori se pokreće poznata procedura: formira se komisija, prikuplja medicinska dokumentacija, analiziraju postupci zdravstvenih radnika i donosi zaključak. U znatnom broju slučajeva, porodice dobijaju odgovor da je „postupanje bilo u skladu sa pravilima struke“. Ukoliko se s tim ne saglase, ostaje im sud, piše Pobjeda.

Između ta dva svijeta – internih stručnih komisija i višegodišnjih sudskih postupaka, odvija se stvarna drama odgovornosti i pitanja koja porodicama ostaju kao teret. Sistem tvrdi da mehanizmi postoje, dok porodice smatraju da su nedovoljni. Sudovi odlučuju sporo, a javnost pamti tek rijetke političke posljedice. Pobjeda je uputila pitanja Ministarstvu zdravlja i Ljekarskoj komori Crne Gore o funkcionisanju sistema odgovornosti, disciplinskim postupcima, ulozi komisija i mogućnosti formiranja nezavisnog tijela za istragu teških medicinskih ishoda. Odgovore su dostavile obje institucije, dok je iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda najavljeno da će odgovori stići danas, nakon čega će biti objavljeni.

Ministarstvo zdravlja navodi da se komisije formiraju kada postoji sumnja na stručni propust. Tokom prethodnih pet godina, komisije su formirane u svim situacijama u kojima je postojala osnovana sumnja ili je podnijeta predstavka građana. U određenom broju predmeta komisije su konstatovale postojanje nepravilnosti, dok su u drugim slučajevima zaključile da nije bilo elemenata profesionalne greške. Ipak, precizni podaci o broju potvrđenih nepravilnosti nisu dostavljeni.

Na pitanje koliko je zdravstvenih radnika disciplinski sankcionisano, Ministarstvo navodi da su u 2025. godini pokrenuta 34 disciplinska postupka protiv ljekara, ali se ne iznose detalji o ishodima tih postupaka. Ministarstvo također razmatra mogućnost uspostavljanja nezavisnog tijela za istragu teških medicinskih ishoda kako bi se dodatno unaprijedila transparentnost i odgovornost u zdravstvenom sistemu.

Jedno od ključnih pitanja je i percepcija da se teret dokazivanja prebacuje na porodice pacijenata. Ministarstvo zdravlja odlučno odbacuje ove tvrdnje, ističući da komisije imaju obavezu da utvrđuju činjenično stanje na osnovu medicinske dokumentacije i svih relevantnih dokaza. Ipak, različiti ishodi u upravno-stručnim i sudskim postupcima često ostavljaju porodice u neizvjesnosti.

Sistem zaštite pacijenata nije savršen, priznaje Ministarstvo, naglašavajući da se kontinuirano rade na unapređenju procedura i jačanju transparentnosti. Predsjednica Ljekarske komore Crne Gore, dr Žanka Cerović, ističe da postoji višeslojni mehanizam nadzora koji obuhvata internu i eksternu kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite.

Na kraju, izvještaji Ministarstva zdravlja o prigovorima pacijenata pokazuju da je tokom 2023. godine podnijeto ukupno 2.045 prigovora, od kojih se najveći broj odnosi na kvalitet pruženih usluga. Iako se u izvještajima ne izdvaja posebno broj prigovora koji se odnose na smrtni ishod, ovi podaci ukazuju na različita nezadovoljstva građana i potrebu za boljim mehanizmima zaštite prava pacijenata.