SAD pojačavaju pritisak na Kubu

Jučerašnji požar u naftnoj rafineriji „Niko Lopes“ u Havani brzo je stavljen pod kontrolu i, srećom, nije bilo povrijeđenih. Ovaj incident je došao u trenutku kada Kuba prolazi kroz jednu od svojih najtežih energetskih kriza u posljednjih nekoliko decenija.

Gusti stubovi crnog dima nadvijali su se nad prijestonicom i bili su vidljivi kilometrima daleko. Zvaničnici kubanskog Ministarstva energetike i rudarstva potvrdili su da je požar stavljen pod kontrolu, ali nisu otkrili uzrok incidenta niti obim eventualne štete, osim što je najavljena istraga o uzrocima.

Požar je izbio u blizini zone gdje su ranije bila dva tankera s naftom, što je dodatno podgrijalo sumnje o mogućoj sabotaži, posebno u svjetlu pojačanog ekonomskog pritiska Sjedinjenih Američkih Država (SAD) na Kubu. Nestašice goriva su direktna posljedica dugogodišnjeg odnosa SAD prema Kubi, uključujući blokiranje isporuka nafte iz Venecuele, ključnog saveznika Havane. Nakon što su američke vojne snage zaplijenile venecuelanske tankere i presjekle glavne pravce snabdijevanja, Kuba je ostala bez značajnog dijela svojih energetskih zaliha.

Kubanska vlada je 30. januara 2026. osudila novu eskalaciju američkog ekonomskog rata, ističući da blokada košta ostrvo više od 7,5 milijardi dolara godišnje. Predsjednik Kube Migel Diaz-Kanel nazvao je politiku SAD „energetskom blokadom“ čija je svrha „destabilizacija Revolucije“. On je naglasio da Kuba ostaje odlučna u očuvanju svojih principa i temelja.

Diaz-Kanel je predložio hitne mjere za zaštitu esencijalnih usluga, uključujući prioritetno snabdijevanje električnom energijom za zdravstvene ustanove. Osvrćući se na „retoriku kolapsa“ koja dolazi iz Vašingtona, on je ocijenio da je to dio teorije o „propaloj državi“, koja je povezana s dugoročnom strategijom svrgavanja Kubanske revolucije putem ekonomskog i vojnog pritiska.

Predsjednik je upozorio da je nekadašnja razmjena medicinskih usluga za venecuelansku naftu pokrivala sve potrebe zemlje, ali je to onemogućeno zbog pomorske blokade Venecuele i novih američkih uredbi koje su odvratile potencijalne isporučioce.

Na pitanje o mogućem dijalogu sa Sjedinjenim Državama, Diaz-Kanel je poručio da je Kuba spremna za razgovor o svim temama, ali isključivo na ravnopravnoj osnovi, uz poštovanje suvereniteta i bez uslovljavanja. "Kuba je otvorena za dijalog o svakom pitanju koje treba razmotriti ili diskutovati, pod uslovom da nema pritiska niti preduslova", rekao je.

On je dodao da Kuba ostaje zemlja mira i da njena vojna doktrina podrazumijeva odbranu suvereniteta kroz koncept „rata cijelog naroda“, bez agresivnih namjera prema drugima. U slučaju vojne agresije SAD, primjeniće se stari vojni princip Fidela Kastra „rat čitavog naroda“ protiv spoljnog agresora.

Diaz-Kanel je odbacio optužbe o podršci Kube terorizmu, pozivajući se na istoriju napada i invazija organizovanih iz SAD. On je istakao da na Kubi ne postoje strane vojne baze osim američke baze u Gvantanamu, koju doživljava kao ilegalnu.

U vezi sa američkim embargom, predsjednik je naglasio da SAD već 67 godina koriste silu i agresiju protiv Kube, dok su na njihovoj strani vojna moć i ekonomska veličina. "Na našoj strani su razum, međunarodno pravo i patriotski duh jednog naroda", dodao je.

U protekle dvije godine, Kuba je intenzivirala ulaganja u obnovljive izvore energije, naročito solarne parkove, čime je udio takvih izvora u proizvodnji električne energije povećan sa tri na deset odsto, uz planove daljeg rasta. "Ipak, efekti su ograničeni zbog nestašice goriva", rekao je Kanel.

Kuba trenutno proizvodi oko 1.000 megavata, odnosno 38 odsto svoje dnevne proizvodnje električne energije iz solarnih panela, koji su instalirani uz podršku Kine tokom protekle dvije godine. On je napomenuo da se radi na povećanju kapaciteta za eksploataciju i skladištenje sirove nafte kako bi se ojačala energetska samodovoljnost.

Diaz-Kanel je također rekao da će Kuba nastaviti da preduzima sve neophodne korake kako bi obezbijedila uvoz goriva, naglašavajući da je to legitimno pravo države. "Mjere koje slijede zahtijevaće napor i odricanje, ali predaja nije opcija", zaključio je.

Predsjednik SAD Donald Tramp ponudio je dogovor kubanskoj vladi, ali pravna ograničenja kroz „Cuban Democracy Act“ i „Cuban Liberty and Democratic Solidarity Act“ postavljaju prepreke. Meksička predsjednica Klaudija Šejnbaum ponudila se da bude posrednica u mogućim razgovorima između Vašingtona i Havane.

Ambasador Rusije na Kubi, Viktor Koroneli, potvrdio je da Moskva planira da nastavi sa isporukama nafte Kubi, dok Kina nije najavila direktne isporuke, ali je izrazila političku solidarnost i obećala pomoć. Ministar spoljnih poslova Kine, Vang Ji, pružio je podršku Kubi u očuvanju nacionalnog suvereniteta i bezbjednosti.