Džefri Epstin pokušavao da se približi Putinu i ruskim zvaničnicima

Kontroverzni finansijer i seksualni prestupnik Džefri Epstin imao je poruku koju je želio da prenese ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu u junu 2018. godine, otprilike godinu dana nakon iznenadne smrti ruskog ambasadora pri Ujedinjenim nacijama Vitalija Čurkina. Epstin je redovno komunicirao sa Čurkinom u Njujorku i ponudio je da pomogne Čurkinovom sinu, Maksimu, da dobije posao u firmi za upravljanje bogatstvom.

Epstin je 24. juna 2018. poslao email norveškom političaru Torbjornu Jaglendu, tadašnjem generalnom sekretaru Savjeta Evrope, u kojem je predložio da se Lavrov upozna sa njim. „Vitalij Čurkin je to radio, ali je umro?!“ napisao je Epstin. Jaglend je odgovorio da će se sastati sa Lavrovim asistentom i predložiti to. Epstin je dodao: „Čurkin je bio sjajan. Shvatao je [Donalda] Trampa nakon [naših] razgovora. Nije komplikovano. Mora se vidjeti da bi nešto dobio, tako je jednostavno.“

Nova serija dokumenata otkriva Epstinove pokušaje da se poveže sa visokorangiranim ruskim zvaničnicima, uključujući Putina, sa kojim je pokušao da se sretne ili razgovara više puta. Poljski premijer Donald Tusk je na sastanku kabineta ove sedmice najavio da će njegova zemlja pokrenuti istragu o mogućim vezama Epstina sa ruskom obavještajnom službom, ističući da postoje sumnje da je ovaj skandal bio suorganizovan od strane ruskih obavještajaca.

Tusk je rekao: „Sve više naznaka, sve više informacija i sve više komentara u svjetskim medijima odnosi se na sumnju da je ovaj bez presedana pedofilski skandal bio suorganizovan od strane ruskih obavještajnih službi.“ Kremlj je odbacio ove optužbe, naglašavajući da teorija o Epstinu kao špijunu za Rusiju nije ozbiljna.

Analitičari su upozorili da dokumenti ukazuju na Epstinove pokušaje da se „miješa“ sa uticajnim ličnostima i pozicionira sebe kao geopolitičkog igrača. Takođe, u dokumentima se navodi da je Epstin pokušavao da se sastane sa ruskim liderima u osjetljivim trenucima u odnosima SAD-Rusija, uključujući period nakon optužbi o ruskom miješanju u predsjedničke izbore 2016.

Epstin je u emailu iz 2013. godine pisao bivšem izraelskom premijeru Ehudu Baraku, ističući da bi mogao biti koristan u strukturiranju sporazuma koji bi podstakli zapadna ulaganja. Epstin je tvrdio da je odbio zahtjev Putina za sastanak, navodeći da „mora odvojiti stvarno vrijeme i privatnost“. Nije jasno da li je Putin ikada tražio sastanak.

U drugom emailu iz 2014. godine, Epstin je nagovijestio da je imao zakazan sastanak sa Putinom, a Džoi Ito, tadašnji direktor MIT Media Laba, je pisao Epstinu da nije uspio da uvjeri Rida da dođe sa njim na sastanak.

Norveška istražna jedinica Økokrim je najavila pokretanje istrage protiv Jaglenda na osnovu informacija iz Epstinovih dokumenata. Jaglendov advokat je rekao da će njegov klijent sarađivati sa istragom, dok je Jaglend negirao bilo kakvu krivicu.

Dokumenti sugeriraju da je Epstin imao blizak odnos sa ruskim zvaničnicima, uključujući i one povezane sa FSB, kao i da je davao savjete oligarchu Olegu Deripaski. U emailu iz 2018. godine, Epstin je zahvaljivao za mišljenja u vezi Deripaske, dok je portparol Deripaskinog negirao bilo kakvu povezanost sa Epstinom.

Ova otkrića ukazuju na složene veze Džefrija Epstina sa ruskim zvaničnicima i otvaraju nova pitanja o njegovim motivima i aktivnostima na međunarodnoj sceni.