Počelo suđenje ministru Selakoviću u slučaju 'Generalštab'
U Beogradu je danas počelo suđenje ministru kulture Nikoli Selakoviću i još trojici optuženih, koji su se izjasnili da nijesu krivi za zloupotrebu službenog položaja. Suđenje je izazvalo veliku pažnju medija i građana.

U Specijalnom sudu u Beogradu danas je počelo suđenje ministru kulture Nikoli Selakoviću u vezi sa slučajem "Generalštab". Na početku postupka, Selaković i još trojica optuženih izjasnili su se da nijesu krivi.
Prema optužnom predlogu Tužilaštva za organizovani kriminal (TOK), njih četvorica se terete za zloupotrebu službenog položaja u vezi sa skidanjem statusa kulturnog dobra zgradi Generalštaba. Tužilac je pročitao glavne dijelove optužnog predloga, u kojem su optuženi takođe sumnjičeni za falsifikovanje službenih isprava. Selaković je istakao da se neće pozvati na imunitet, ali je predsjedavajući sudskog vijeća naglasio da će sud uputiti dopis Vladi da se izjasni o tom pitanju.
Početak suđenja privukao je pažnju brojnih medija, pa je proces pratilo čak 23 novinara iz dijela za publiku. Prije suđenja, ispred zgrade suda u Ustaničkoj ulici okupili su se građani i studenti koji su dočekali optužene povicima "mafija" i "robija". Jedan od advokata optuženih je to okarakterisao kao pritisak na sud i izrazio negodovanje zbog toga.
Optuženi su srpski ministar kulture Nikola Selaković, sekretarka Ministarstva kulture Slavica Jelača, vršilac dužnosti direktora Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Goran Vasić i vršilac dužnosti direktora Zavoda za zaštitu spomenika kulture Grada Beograda Aleksandar Ivanović. Terete se za zloupotrebu službenog položaja i falsifikovanje dokumenata na osnovu kojih je zgradi Generalštaba oduzet status kulturnog dobra.
Selaković je 4. decembra bio saslušan u Javnom tužilaštvu za organizovani kriminal (JTOK), gdje je izjavio da je riječ o politički isfabrikovanim pričama blokadera u dijelu državnog sistema. Njegov advokat Vladimir Đukanović tada je tražio od tužilaštva da obustavi postupak, ukazujući na novi zakon koji je Skupština donijela, a koji je odluku iz 2005. godine o proglašenju zgrade Generalštaba za kulturno dobro proglasio ništavnom.
Skupština Srbije je u novembru 2025. godine usvojila lex specialis o zgradi Generalštaba, koji predviđa realizaciju projekta revitalizacije i razvoja lokacije u Beogradu. U obrazloženju zakona navodi se da revitalizacija tog prostora predstavlja opšti interes za privredni razvoj Srbije. Prethodno je Vlada Srbije krajem 2024. godine donijela odluku o ukidanju zaštite kulturnog dobra za taj kompleks, što je predstavljalo pravni osnov za planirano rušenje.
U maju 2024. godine potpisan je ugovor o investiranju između Vlade Srbije i firme Džareda Kušnera, zeta američkog predsjednika Donalda Trampa, prema kojem je predviđen zakup zemljišta na 99 godina bez naknade. Kao odgovor na poteze srpskih vlasti, uslijedili su masovni protesti aktivista i studenata protiv rušenja objekta, uz zahtjev za njegovu obnovu kao istorijskog spomenika. Kušnerova kompanija je sredinom decembra 2025. godine zvanično odustala od projekta. Zgrada Generalštaba je remek-djelo arhitekte Nikole Dobrovića i teško je oštećena tokom NATO bombardovanja 1999. godine.
Epstinovi dokumenti otkrivaju mračne misli o Angeli Merkel
Novoobjavljena dokumenta iz Epstinovih dosijea otkrivaju negativne komentare o Angeli Merkel i podršku desničarskoj Alternative za Njemačku. Stiv Benon, bivši savjetnik Donalda Trampa, imao je značajan uticaj na te stavove.

Slični članci
Popularno u Crna Hronika
- Nova poruka Miloša Medenice upućena direktoru policije Šćepanoviću
- Sukobi unutar SPC: Penzionisanje vladika i prijetnje raščinjenjem
- Policija traga za bivšom tužiteljkom Lidijom Mitrović
- Đukanović: Teško Srbiji s takvom politikom
- Četiri crnogorska državljana na američkoj listi "Najgori od najgorih"
Svidjela ti se ova vijest?
Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.
Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.






