Cmiljanić: Oprez pri procjeni video snimaka, provjeriti izvore

Danas je tehnički moguće napraviti uvjerljiv video koji može izazvati paniku, kompromitovati istragu ili narušiti ugled pojedinaca. Upravo zato je ključno da se u ovakvim slučajevima insistira na provjeri izvora, originalnim materijalima i stručnoj procjeni, jer brzina širenja informacija često nadjača brzinu provjere, a posljedice mogu biti ozbiljne - poručio je doc. dr Nikola Cmiljanić za Pobjedu.

Novi video snimak na kojem se navodno nalazi odbjegli Miloš Medenica, prvostepeno osuđen na deset godina i dva mjeseca zatvora, uzburkao je društvene mreže i ponovo ostavio laičku javnost u dilemi – da li se radi o novom proizvodu vještačke inteligencije ili o nečem mnogo ozbiljnijem. Na snimku se Medenica, navodno, obraća direktoru Uprave policije (UP) Lazaru Šćepanoviću i najavljuje da će nastaviti „da se oglašava, sve dok ne bude uhapšen“.

- Zarobljena Crna Goro i vi u Ziks-u, samo da vas pozdravim i da razjasnim spekulacije gej aferaša iz bezbjednosnog sektora što tvrde da je vještačka inteligencija kreator video klipova sa mojim likom. Ja ću se oglašavati svakog dana dok me ne uhapse ili dok ne demantuju da sam bot. Šćepo, sprinterice su tu – navodno kaže Medenica na novom video zapisu.

Iz Uprave policije zvanično se nijesu oglašavali od neđelje veče, kada je objavljen prvi video snimak, za koji je, kako su konstatovali, utvrđeno da je AI proizvod. O snimcima koji su uslijedili, nije bilo zvaničnih saopštenja.

Profesor Cmiljanić objašnjava da se posljednjih dana pojavljuju video snimci lica osoba za kojima se traga, dok dio građana i medija sumnja da bi moglo biti riječ o sadržaju nastalom uz pomoć vještačke inteligencije. - I zato se u ozbiljnim predmetima ne oslanja na jednu ,,brzu provjeru“, već na kombinaciju metoda i više nezavisnih indikatora, uz opreznije zaključivanje u terminima vjerovatnoće umjesto apsolutne sigurnosti - podvukao je on.

AI-generisani ili AI-modifikovani video snimci su, kako objašnjava doc. dr. Cmiljanić, zapisi u kojima je dio ili cjelokupna slika, zvuk ili oba elementa nastao ili je izmijenjen korišćenjem generativnih modela. - To ne znači samo ,,kompjutersku obradu“, već situacije u kojima algoritmi mogu da generišu nove kadrove, zamijene lice na postojećem snimku ili čak da kreiraju glas koji zvuči kao konkretna osoba. Tehnološki, osnova su savremeni generativni modeli, koji uče obrasce izgleda, osvjetljenja, tekstura i pokreta - naglašava on.

Upravo zato, kako ističe, kvalitet može biti toliko visok da prosječan gledalac često ne može pouzdano da procijeni autentičnost ,,na oko“. - Deepfake je poseban, uži podskup AI-video sadržaja. Suština deepfake-a nije samo da je nešto ,,generisano“, nego da je cilj impersonacija: da snimak izgleda kao da određena osoba govori ili radi nešto što u stvarnosti nije. Drugim riječima, deepfake je najčešće vezan za identitet, dok šira kategorija AI-generisanih videa obuhvata i potpuno sintetičke scene - kazao je doc. dr Cmiljanić.

Kada je riječ o tome koliko nadležne službe imaju mogućnosti da utvrde da li je neki video AI-generisan, Cmiljanić objašnjava da forenzička analiza u najvećoj mjeri zavisi od kvaliteta i izvornosti materijala. - Najpouzdaniji rezultati se dobijaju kada se dođe do originalnog fajla, uz jasne podatke o porijeklu i načinu pribavljanja - dodao je.

Na pitanje da li je upoznat sa kojim tačno forenzičkim alatima raspolažu naše nadležne službe, Cmiljanić odgovara da nije te da nije upoznat ni sa time u kom obimu ih koriste u praksi. - Alati za automatsku detekciju AI-generisanih video snimaka generalno su još u početnim fazama razvoja i standardizacije, pa njihova pouzdanost značajno varira - napominje profesor.

Još složenije od detekcije je, dodaje, pitanje atribucije, tj. ko je video kreirao i ko ga je plasirao. - Identifikacija autora obično zahtijeva kombinaciju digitalne forenzike i klasične istrage - objašnjava Cmiljanić.

Zbog svega navedenog, profesor poziva na oprez. Kada se pojavi ,,senzacionalan“ video, posebno u osjetljivim situacijama, potrebno je sačekati zvanične provjere i ne donositi zaključke samo na osnovu utiska. - Brzina širenja informacija često nadjača brzinu provjere, a posljedice mogu biti ozbiljne - poručio je doc. dr Cmiljanić.

Miloš Medenica pobjegao je nakon što je 28. januara osuđen na deset godina i dva mjeseca zatvora, označen kao organizator mreže šverca cigareta. Prema navodima izvora Pobjede iz bezbjednosnog sektora, Medenica je Crnu Goru napustio preko ilegalnog graničnog prelaza i otišao u Srbiju.

Programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Milica Kovačević saopštila je da su oni pokušali provjeriti snimak Miloša Medenice te da nijesu mogli doći do jasnog odgovora o njegovoj autentičnosti. - Pritom smo koristili najbolje alate koji postoje. Konsultovali smo istaknute stručnjake koji nijesu mogli potvrditi je li AI generisano ili autentično - kazala je Kovačević.

Ona je dodala da bi zbog povjerenja trebalo objaviti kako je Uprava policije utvrdila da je snimak AI - te objaviti tu forenziku.