Odluka o Trinaestojulskoj nagradi prebačena na Osnovni sud

Upravni sud Crne Gore je ocijenio da nije stvarno nadležan da odlučuje o zakonitosti odluke o dodjeli Trinaestojulske nagrade za 2025. godinu, već da je za takav spor nadležan Osnovni sud u Podgorici. Ova informacija proizilazi iz najnovijeg postupanja Upravnog suda u predmetu pokrenutom povodom osporavanja odluke Žirija za dodjelu ovog najvišeg državnog priznanja.

Kako je saopšteno, Upravni sud je stava da se u konkretnom slučaju radi o odluci donijetoj povodom javnog poziva, odnosno konkursa kao posebnog vida javnog obećanja nagrade, zbog čega ocjena zakonitosti takve odluke ne spada u nadležnost upravnog spora, već u nadležnost redovnog suda. Time je po prvi put u ovom predmetu jasno otvoreno pitanje koji sud je nadležan da cijeni zakonitost dodjele Trinaestojulske nagrade, u postupku koji je mjesecima izazivao pažnju javnosti i stručne zajednice.

Podsjetimo, odlukom Ministarstva kulture i medija – Žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade od 1. jula 2025. godine, nagrada je dodijeljena Milošu Karadagliću, Bećiru Vukoviću i Velju Stanišiću. Protiv te odluke tužbu je početkom jula podnio Dragan Hajduković iz Cetinja, navodeći da su sve tri nagrade dodijeljene u okviru jedne oblasti – kulture i umjetničkog stvaralaštva – što je, prema njegovim tvrdnjama, suprotno članu 17 Zakona o državnim nagradama, kojim je propisano da se u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna Trinaestojulska nagrada.

Upravni sud je krajem jula tužbu odbacio kao nedozvoljenu, uz obrazloženje da odluka o dodjeli Trinaestojulske nagrade ne predstavlja upravni akt kojim se odlučuje o pravu ili pravnom interesu tužioca. Na takvu odluku Hajduković je uložio zahtjev za ispitivanje sudske odluke, navodeći povredu materijalnog prava i pravila postupka.

Povodom tog zahtjeva, Vrhovni sud Crne Gore je saopštio da je usvojio zahtjev za ispitivanje sudske odluke, ukinuo rješenje Upravnog suda i predmet vratio na ponovni postupak i odlučivanje. U saopštenju Vrhovnog suda navedeno je da se zaključak Upravnog suda, prema kojem tužilac nema pravo na sudsku zaštitu, ne može prihvatiti kao pravilan, te da je odluka o dodjeli Trinaestojulske nagrade donijeta nakon javnog poziva Vlade Crne Gore i ima karakter konkursa, u kojem učesnici imaju pravo da zahtijevaju poništenje odluke ukoliko nagrada nije dodijeljena u skladu sa pravilima konkursa i važećim propisima.

Vrhovni sud je, pozivajući se na praksu Evropskog suda za ljudska prava, naveo i da razlike u sudskim odlukama same po sebi nijesu problem, ali da pojedinačne ranije odluke ne mogu predstavljati obavezujuću sudsku praksu niti ograničiti ovlašćenje tog suda da preispituje i koriguje sopstvene pravne stavove.

Najnoviji stav Upravnog suda Crne Gore, prema kojem je za ocjenu zakonitosti dodjele Trinaestojulske nagrade nadležan Osnovni sud u Podgorici, otvara novo poglavlje u slučaju koji je već dugo u fokusu javnosti, ali i potvrđuje da pitanje zakonitosti dodjele najvišeg državnog priznanja još nije pravosnažno zatvoreno.

Uručenje Trinaestojulske nagrade pratili su masovni protesti i snažne reakcije javnosti. Ispred mjesta održavanja ceremonije okupilo se, prema procjenama organizatora i medija, više stotina građana koji su protestovali zbog odluke Žirija, ocjenjujući je nezakonitom i suprotnom Zakonu o državnim nagradama. Tokom protesta došlo je do intervencije policije, koja je upotrijebila suzavac kako bi rastjerala okupljene. Više građana zatražilo je ljekarsku pomoć zbog posljedica dejstva hemijskog sredstva, o čemu su izvještavali mediji i nevladine organizacije za ljudska prava.

Uprava policije saopštila je krajem godine da je identifikovala i procesuirala više desetina osoba zbog učešća u incidentima tokom okupljanja. Protiv 35 osoba podnijete su prekršajne i krivične prijave zbog narušavanja javnog reda i mira i napada na službena lica. Nevladine organizacije, dio javnosti i pravna zajednica kritikovali su postupanje policije, dovodeći u pitanje proporcionalnost upotrebe sile i ukazujući na pravo građana na mirno okupljanje. Zatražene su i dodatne kontrole postupanja policijskih službenika tokom protesta.