NVO „Breznica“ reaguje na puštanje TE Pljevlja bez ekoloških sistema

Nevladina organizacija „Breznica“ iz Pljevalja izrazila je snažno protivljenje povodom puštanja u probni rad postrojenja Termoelektrane „Pljevlja“, nakon, kako navode, takozvane ekološke rekonstrukcije. Oni upozoravaju da je objekat stavljen u funkciju bez završenog sistema za odsumporavanje i denitrifikaciju dimnih gasova.

U saopštenju dostavljenom medijima, iz NVO „Breznica“ ističu da se ne radi o incidentu, već o nastavku dugogodišnje prakse sistemskog ugrožavanja zdravlja građana Pljevalja, uz punu zaštitu državnih institucija. Podsjećaju da je Osnovno državno tužilaštvo u Pljevljima formiralo predmet i da preduzima izviđajne radnje, ali naglašavaju da su građani Pljevalja takve formulacije već mnogo puta čuli, uvijek sa istim ishodom – bez utvrđene odgovornosti.

„Javnost i dalje ne zna ko je i zašto pustio Termoelektranu u rad bez završenih ekoloških sistema, ko je dao saglasnost za grubo kršenje zakona i ko će odgovarati za novo, svjesno ugrožavanje zdravlja građana“, navodi se u saopštenju. Iz „Breznice“ posebno naglašavaju da je Termoelektrana puštena u rad bez saglasnosti ekološkog inspektora, što predstavlja teško kršenje zakona, a ne puki proceduralni propust.

Oni podsjećaju i na slučaj iz 2019. godine, kada je došlo do zagađenja rijeka Ćehotine i Vezišnice. Tadašnji postupci tužilaštva završeni su bez ikakve odgovornosti, dok je Elektroprivreda Crne Gore, prema njihovim tvrdnjama, isplatila gotovo 350.000 eura Sportskom ribolovnom klubu „Lipljen“ za navodnu sanaciju štete i poribljavanje, koje, kako tvrde, nikada nije sprovedeno.

U saopštenju se kritikuje i postupanje Osnovnog suda u Pljevljima, gdje se navodi da je sudski proces obesmislio težinu ekološke katastrofe, a da je krivična prijava povučena na posljednjem ročištu, bez obrazloženja, od strane tadašnjeg državnog tužioca. „Time je poslata poruka da je u Pljevljima trovanje dozvoljeno i da će zagađivači proći nekažnjeno“, poručuju iz „Breznice“.

Oni upozoravaju da se isti scenario ponavlja i danas, dok se odgovornost prebacuje između institucija, a građani, kako navode, nastavljaju da trpe posljedice zagađenja. Kao alarmantan podatak navode da je za 11 mjeseci 2025. godine u Pljevljima umrlo 339 ljudi, uz negativan prirodni priraštaj od -202. „To nijesu demografski trendovi, već posljedica decenijskog institucionalnog nasilja nad jednim gradom“, dodaje se u saopštenju, uz tvrdnju da se Pljevlja sistematski žrtvuju zarad profita.

Na kraju, iz NVO „Breznica“ poručuju da će svaki novi izostanak odgovornosti u ovom slučaju potvrditi da ekološki zločini u Crnoj Gori nijesu izuzetak, već pravilo, te da ćutanje institucija predstavlja saučesništvo u, kako navode, trovanju i smrti građana.