Vlahović: Projekat Istočne tribine stadiona duboko kompromitovan, predmet pred SDT-om
Darko Vlahović, direktor C.R.E.A.M. Montenegro PPP alijanse, tvrdi da je izgradnja Istočne tribine stadiona u Podgorici ozbiljno kompromitovana. Predmet njegovih optužbi nalazi se pred Specijalnim državnim tužilaštvom.

Direktor C.R.E.A.M. Montenegro PPP alijanse i ImPPPact ambasador u Crnoj Gori Darko Vlahović tvrdi da je projekat izgradnje Istočne tribine Gradskog stadiona u Podgorici „duboko kompromitovan“ i da se predmet, formiran po njegovoj krivičnoj prijavi iz 2022. godine, nalazi pred Specijalnim državnim tužilaštvom (SDT). Vlahović osporava i zakonitost nedavno izdate građevinske dozvole, navodeći da eksproprijacija četiri parcele nije završena i da je sporna tehnička dokumentacija na osnovu koje je dozvola dobijena.
Glavni grad i Fudbalski savez Crne Gore zahtjev za građevinsku dozvolu za Istočnu tribinu podnijeli su 17. septembra 2025. godine, ali je postupak mjesecima bio u zastoju zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa. Ministarstvo je utvrdilo da četiri parcele obuhvaćene projektom nijesu u vlasništvu Glavnog grada, zbog čega građevinska dozvola nije mogla biti izdata.
Vlada je 22. jula ove godine utvrdila javni interes za eksproprijaciju tih parcela, ukupne površine nešto veće od 1.200 kvadratnih metara, a za sprovođenje postupka zadužena je Uprava za nekretnine – Područna jedinica Podgorica. Građevinska dozvola izdata je svega nekoliko dana kasnije, 28. jula. Upravo taj vremenski slijed Vlahović smatra spornim, tvrdeći da postupak eksproprijacije u trenutku izdavanja dozvole nije bio završen, odnosno da vlasnici nijesu bili isplaćeni, novac deponovan kod suda niti donijeto rješenje o ulasku u posjed.
Vlahović ističe da je nedavno prisustvovao i konsultacijama sa građanima u Skupštini Glavnog grada na poziv predsjednika Skupštine Srđana Perića. Te konsultacije, kaže, dale su podsticaj da se čak i na nelegalan način dođe do građevinske dozvole. "Građevinska dozvola je izdata 28. jula, prošlog mjeseca. Vlada je na telefonskoj sjednici donijela odluku o javnom interesu za eksproprijaciju četiri parcele koje se nalaze u ovom dijelu, koje nisu bile u vlasništvu Glavnog grada. Interesantno je da je gradonačelnik Saša Mujović, to jest administracija Glavnog grada, još u septembru prošle godine podnijela zahtjev Ministarstvu prostornog planiranja za izdavanje građevinske dozvole, a da tek poslije deset i po mjeseci, nakon odluke Vlade i njene, da kažem, pravosnažnosti objavljivanjem u Službenom listu, za tri radna dana, znači, to je petak, ponedjeljak, utorak, već u utorak smo imali građevinsku dozvolu koju je gradonačelnik Mujović u srijedu, 29. jula, pokazao na sjednici Skupštine Glavnog grada. Čak je i odbornik Budimir Mugoša kazao da je veoma iznenađen kako je moguće dobiti građevinsku dozvolu, a da eksproprijacija nije izvršena na ovom dijelu", naveo je Vlahović.
On je naglasio da je podnio krivične prijave protiv Fudbalskog saveza, predsjednika Fudbalskog saveza CG i na još nekoliko adresa. "Sigurno da to izdavanje građevinske dozvole najmanje u dva slučaja nije po zakonu. Znači, prvi je što je evidentno da je odlukom Vlade koja je donesena 22. jula o javnom interesu za eksproprijaciju, gdje je u članu četiri te odluke dodijeljeno Područnoj jedinici Podgorica, to jest Upravi za nekretnine, da izvrši eksproprijaciju, koja nije urađena, jer jednostavno vlasnici nisu isplaćeni. Nije deponovan novac u sudu. Na kraju nije napravljeno ni rješenje o ulasku u posjed, što samo po sebi govori da je prosto nemoguće za dva radna dana to sve uraditi.
Međutim, tu je simptomatično da je prije toga deset i po mjeseci period od podnošenja zahtjeva za građevinsku dozvolu, gdje je tek poslije četiri mjeseca Ministarstvo obavijestilo Glavni grad da četiri parcele nisu u vlasništvu Glavnog grada i naložilo im da to riješe za petnaest dana, a od tog vremena prošlo je šest mjeseci, nakon čega su oni kroz odluku Vlade riješili taj problem i dobili građevinsku dozvolu. I drugo, najvažnije je što tehnička dokumentacija po kojoj je dobijena građevinska dozvola nije donesena shodno Zakonu o javnim nabavkama i javnim konkursima, već privatnim dogovorima između gradonačelnika Mujovića i predsjednika Fudbalskog saveza Dejana Savićevića", tvrdi Vlahović.
Kako je naglasio, kao neko ko je na čelu asocijacije koja se bavi javno-privatnim partnerstvima, od 2015. godine je u ovoj temi, a problem je nastao još od raspisivanja prvog konkursa za idejno rješenje, koji nije raspisan kao međunarodni, već lokalni. "Nakon toga, sam odabir pobjednika je pokazao očigledan konflikt interesa između članova žirija i učesnika u tom projektu. Važno je i da Glavni grad nije nastavio proces poslije idejnog rješenja raspisivanjem konkursa za glavni projekat, već je dao mogućnost da to uradi Fudbalski savez, koji je sportska neprofitna organizacija, a zakon zabranjuje donaciju tehničkih dokumenata za javne objekte u državnoj svojini. Tako da sama ta 'donacija' koju je Fudbalski savez trebalo da da Glavnom gradu zakonom nije mogla biti data. Ja sam podnio krivičnu prijavu protiv čelnika Fudbalskog saveza za štetu koju su napravili Fudbalskom savezu za više od 500.000 eura", kazao je Vlahović.
Ističe da je od 2022. Osnovno državno tužilaštvo formiralo predmet, otvorilo izviđaj i proširilo ga na još jedno lice koje on nije obuhvatio tom krivičnom prijavom, te predalo predmet Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, a ono Specijalnom državnom tužilaštvu. "To samo po sebi govori o složenosti problema i kompromitovanosti projekta, jer je jedna prijava od najniže instance završila kod najviše, odnosno SDT-a. To govori o ozbiljnosti mojih optužbi i o dokazima koje sam priložio u toj krivičnoj prijavi. Kad uđete u pogrešan voz, svaka stanica je pogrešna. U ovom slučaju, znači, svaki korak u ovom projektu je kontroverzan, kršenje zakona sa velikom mogućnošću da se radi o korupciji i organizovanom kriminalu, što pokazuju i dvije krivične prijave koje sam predao, a koje su u radu kod Specijalnog državnog tužilaštva", naveo je Vlahović.
Komentari
Avgust 1992: Pljevlja u ozbiljnoj bezbjednosnoj krizi
Početkom avgusta 1992. godine, Pljevlja su prolazila kroz jednu od najozbiljnijih bezbjednosnih kriza. Naoružane grupe blokirale su grad, dok su građani živjeli u strahu od nasilja.

Povezani članci
Popularno u Crna Hronika
- Miloš Medenica otkriva detalje o dolasku 'ćacija' u Tivat
- Policajac iz Berana pred disciplinskim postupkom, predmet dostavljen i tužilaštvu
- Muriću i ekipi određen pritvor zbog šverca milionski vrijednih cigareta
- Treći talas hapšenja zbog šverca cigareta u Rožajama
- SDT došao do dokaza o Mijajloviću i krađi iz stana Đukanovića
Svidjela ti se ova vijest?
Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.
Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.



