Ministarstvo zdravlja prebacuje odgovornost za noćni rad na ustanove

Ministarstvo zdravlja odbacuje odgovornost za radnopravne posljedice modela noćnog rada pedijatara Doma zdravlja Glavnog grada, iako je propis koji ga uvodi donijelo samo Ministarstvo.

2

Ministarstvo zdravlja odbacuje odgovornost za radnopravne posljedice modela po kojem pedijatri Doma zdravlja Glavnog grada rade treću smjenu u prostoru Instituta za bolesti djece, iako je taj model uspostavljen propisom koji je samo Ministarstvo donijelo.

Na pitanja Pobjede iz Ministarstva odgovaraju da su organizacija rada i raspored radnog vremena „u nadležnosti zdravstvenih ustanova kao samostalnih pravnih lica“ i da ono ne učestvuje u njihovom svakodnevnom upravljanju niti donosi pojedinačne odluke koje se odnose na raspored zaposlenih. Istovremeno, iz istog odgovora proizlazi da je normativni osnov za noćni rad postavilo upravo Ministarstvo. Kako navode, obaveza je sadržana u članu 3 stav 2 Pravilnika o organizaciji rada i rasporedu radnog vremena u zdravstvenim ustanovama (Službeni list CG, broj 24/26), kojim je propisano da Dom zdravlja Glavnog grada organizuje pružanje zdravstvene zaštite djece i mladih i u periodu od 21 do 7 časova narednog dana.

Taj je pravilnik, dodaju, donijet na osnovu ovlašćenja iz člana 98 Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Uz to, Vlada je Zaključkom broj 11-011/26-944/3 od 26. marta zadužila Dom zdravlja i Klinički centar da organizuju te usluge, nakon čega su dvije ustanove, navodi Ministarstvo, zaključile sporazum o uslovima rada i raspodjeli kadra.

Ministarstvo zdravlja, dakle, propisom uvodi obavezu, ali njeno sprovođenje i radnopravne posljedice prepušta ustanovama. Na tvrdnju pedijatara da mjesecima trpe pritiske i da im se prijeti raskidom ugovora ukoliko ne prihvate noćni rad, iz Ministarstva odgovaraju da „ne stoje iza bilo kakvog uslovljavanja zaposlenih“ i da ne učestvuju u „individualnim radnopravnim odnosima između zaposlenih i poslodavca“. Poručuju i da su prava iz radnog odnosa odgovornost poslodavca, a eventualni sporovi stvar postupaka pred nadležnim organima.

Na pitanje je li prije donošenja odluke pribavljena saglasnost pedijatara ili reprezentativnog sindikata, Ministarstvo nije dalo direktan odgovor. Umjesto toga, u odgovorima se navodi da su analizirani podaci o obimu pruženih usluga, potrebama pacijenata i mogućnostima sistema, ali saglasnost zaposlenih ni sindikat u odgovoru se ne pominju.

Na pitanje zašto je noćni rad uveden samo za pedijatre u Podgorici, na čemu oni zasnivaju tvrdnju da su diskriminisani, iz Ministarstva odgovaraju da je model rezultat procjene potreba najvećeg broja pedijatrijskih pacijenata u državi. Na pitanje šta se promijenilo od ukidanja noćnih dežurstava 2023, navode da organizacija zdravstvene zaštite „nije statična kategorija“ i da promjena modela ne znači da ranije rješenje nije bilo održivo, već da se sistem mora prilagođavati.

Odgovor Ministarstva u jednoj se tački razilazi s odgovorom Kliničkog centra Crne Gore. Iz KCCG-a su Pobjedi ranije naveli da je ovaj vid saradnje predložilo Ministarstvo zdravlja, kroz izmjenu zakonskog rješenja. Ministarstvo, s druge strane, svoju ulogu opisuje kao nadzor nad zakonitošću rada ustanova, a ne kao tvorca konkretnog rješenja.

Iz KCCG-a su takođe naveli da se u hitnoj pedijatrijskoj ambulanti Instituta u periodu od 21 do 7 časova pregleda prosječno oko 20 pacijenata, uz značajan rast u sezoni virusnih infekcija, te da najveći broj njih ne zahtijeva bolničko liječenje na tercijarnom nivou, ali svakako zaslužuju pregled jer je Institut jedina ustanova koja djeci pruža neprekidnu, 24-časovnu zaštitu.

Saradnju dvije ustanove, prema njihovom odgovoru, definiše ugovor o međusobnoj saradnji, spisak dežurstava pravi se zajednički sa podjednakom opterećenošću, a troškove angažovanih pedijatara snosi njihova matična ustanova – Dom zdravlja.

Direktorica te ustanove Dragana Perović Durković ranije je, međutim, javno ocijenila da Dom zdravlja ima dovoljno pedijatara da pokrije noćni rad, uz pomoć kolega iz Instituta, i da bi dežurstvo, po njenoj procjeni, dolazilo na red jednom u 35 do 40 dana, što je, kako je kazala, podnošljivo. Uvođenje treće smjene u samom Domu zdravlja, dodala je tada, nije opcija.

Pedijatri Doma zdravlja na problem upozoravaju još od proljeća. U pismu koje su u maju uputili Televiziji Vijesti tvrdili su da mjesecima trpe pritiske Ministarstva zdravlja da preuzmu noćna dežurstva, upozoravajući da bi se time narušio ionako jedva održiv sistem primarne pedijatrijske zaštite. Isti stav ponovili su u saopštenju od 7. juna, u kojem su poručili da im je uprava ignorisala zahtjeve za dijalog i da je njihovo prisustvo na sastancima u Ministarstvu zdravlja iskorišćeno kao kredibilitet za donošenje odluka s kojima se nijesu složili.

Odbacuju ocjenu da lični interes stavljaju ispred društvenog, navodeći da većina onih koji se protive noćnom radu i ne radi u privatnoj praksi jer su preopterećeni redovnim poslom. Smatraju i da im noćna dežurstva nijesu primjereno vrednovana, te da bi zakonitost obračuna noćnog rada trebalo da ispita Inspekcija rada. Najavili su da će dalja komunikacija ići isključivo pravnim putem.

Pobjedi su pravni zastupnici pojedinih pedijatara kazali da su se obratili Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova, ali da je taj postupak bio bezuspješan jer je Agencija pedijatre obavijestila da Dom zdravlja na njega ne pristaje. Ljekarima je tako ostala mogućnost tužbi pred sudom, a, prema informacijama Pobjede, veliki dio njih odustao je od toga, dok je jedan dio, umjesto u treću smjenu, otišao na bolovanje. Pedijatri su Pobjedi kazali da ni uprava Doma zdravlja ni Ministarstvo zdravlja nijesu pokazali interes da pregovaraju, niti su odgovarali na dopise njihovih advokata. Iz Inspekcije rada, tvrde oni, poručeno im je da to nije u njihovoj nadležnosti.

Pedijatri tvrde i da im noćni rad nije primjereno plaćen. Prema njihovom tumačenju, najveći dio noćnog dežurstva, u trajanju od 21 do 7 časova, ulazi u redovni mjesečni fond od 174 sata, dok se poseban dodatak za noćni rad, kako navode, svodi na iznos od oko 47 eura. Sami ističu da bi zakonitost takvog obračuna trebalo da ispita Inspekcija rada. Pobjedi su nezvanično pojasnili da u noćnu smjenu odlaze iz prve smjene koja traje do 11 sati, te da su nakon dežurstva slobodni, što čini 10 radnih sati. Kažu i da su shvatili da taj dodatak od nešto više od 47 eura imaju kao dodatak za noćni rad.

Kako je Pobjedi saopšteno iz Ustavnog suda Crne Gore, inicijativa za ocjenu ustavnosti i zakonitosti sporne odluke primljena je 9. juna, a osporava se odluka Doma zdravlja od 14. aprila o dopuni Odluke o radnom vremenu. Podnijeli su je advokati M. K. i A. I., koji predlažu i da Sud naredi obustavu izvršenja sporne odluke do konačnog rješenja.

Argumenti su, redom: da se zaposlenima nameće prekovremeni rad bez saglasnosti, da je riječ o upućivanju zaposlenog kod drugog poslodavca, da odluku nije mogao donijeti direktor već Odbor direktora, te da se ustupanjem ljekara Kliničkom centru djeci uskraćuje pravo da zaštitu dobiju od svog izabranog pedijatra. Iz Ustavnog suda navode da je predmet dodijeljen sudiji izvjestiocu i da je u toku prethodno ispitivanje procesnih pretpostavki za vođenje postupka – dakle, o samom prijedlogu za obustavu izvršenja još nije odlučivano.

Da je sporna odluka već na snazi, potvrđuje zvanični sajt Doma zdravlja Glavnog grada, na kojem je, u rubrici mjesečnih rasporeda rada, objavljen Plan rada za noćnu smjenu za Institut za bolesti djece, u terminu od 21 do 7 časova. Rasporedi su dostupni za jun i jul, a julski predviđa dežurstva raspoređena svakog drugog dana tokom mjeseca. Time je treća smjena pedijatara, koja je predmet inicijative pred Ustavnim sudom, u praksi zaživjela i prije nego što je Sud odlučio o prijedlogu da se njeno izvršenje obustavi.

Na pitanje o riziku i mogućem trošku eventualnih tužbi po budžet, Ministarstvo odgovara da nije poslodavac pedijatrima i „ne može biti stranka“ u radnim sporovima, te da se u ovom trenutku ne mogu prejudicirati ishodi ni finansijske implikacije. Manjak pedijatara, dodaju, izazov je i za druge sisteme u regionu i Evropi, a kao sistemsku mjeru navode specijalistički program iz pedijatrije na Medicinskom fakultetu UCG, u koji je u septembru 2025. upisano deset doktora medicine. Vlada je krajem marta prihvatila inicijativu da Dom zdravlja organizuje pedijatrijske usluge od 21 do 7 časova u prostoru Instituta. U sistem je, prema ranijim navodima uprave Doma zdravlja, uključeno 14 od ukupno 26 pedijatara, zbog čega će pojedine ambulante povremeno raditi skraćeno ili neće raditi određenim danima. Noćna dežurstva u Domu zdravlja ukinuta su 2023, kada je tu brigu preuzeo Institut za bolesti djece.

Pitanja na koja Dom zdravlja nije odgovorio Pobjeda je Domu zdravlja Glavnog grada 3. juna postavila pitanja: na osnovu kojeg pravnog osnova zaposleni mogu biti raspoređeni na rad u Institut kao poseban pravni subjekat i je li riječ o upućivanju ili ustupanju zaposlenih; je li tačno da je ponuđen aneks ugovora kojim se uslovljava prihvatanje noćnog rada i koliko je pedijatara potpisalo, a koliko odbilo; je li pribavljeno pravno mišljenje o usklađenosti rasporeda sa Zakonom o radu; kako uprava objašnjava razliku između ranije ocjene direktorice da ustanova ima dovoljno pedijatara i tvrdnji zaposlenih da i dvije smjene jedva pokrivaju; koje će ambulante i savjetovališta raditi skraćeno; i kako odgovara na tvrdnju o diskriminaciji u odnosu na pedijatre u drugim gradovima. Odgovore nijesmo dobili.

Komentari

Pročitaj još

Kombi visio nad provalijom, helikopter prevezao djecu u bolnicu

Teška saobraćajna nesreća dogodila se na putu D42 kod Plitvičkih jezera. Kombi s petoro državljana Danske završio je iznad provalije.

Povezani članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.