Viši sud ponavlja suđenje Jugoslavu Raičeviću zbog ozbiljnih grešaka

Viši sud će u ponovnom postupku protiv suspendovanog policajca Jugoslava Raičevića zbog navodnog odavanja povjerljivih policijskih informacija osobi povezanoj sa klanom Darka Šarića morati od nule da ponovi izvođenje dokaza, otkloni sve procesne i logičke greške i donese odluku utemeljenu u zakonu i dokazima, zaključak je ukidnog rješenja Apelacionog suda.

Novo suđenje zakazano je za ponedjeljak, 29. jun, nakon što je Apelacioni sud ukinuo prvostepenu presudu kojom je Raičević 3. jula prošle godine bio osuđen na godinu zatvora, ocjenjujući da ta odluka ima ozbiljne nedostatke i u osuđujućem i u oslobađajućem dijelu. Drugostepeni sud je u ukidnom rješenju praktično ocijenio da prvostepena presuda nema jasne, konkretne i ubjedljive razloge za ključne zaključke, kako za dio u kojem je Raičević osuđen zbog navodnog odavanja službenih podataka, tako i za dio u kojem je oslobođen optužbi za pripadništvo kriminalnoj organizaciji.

Raičević je prvostepenom presudom bio osuđen jer je kao policijski službenik neovlašćeno dostavljao službene podatke dugogodišnjem drugu Milanu Vučiniću, koji se u predmetu pominje kao osoba povezana sa klanom Darka Šarića. Sudija Višeg suda Amir Đokaj tada je ocijenio da je Raičević postupao sa direktnim umišljajem, svjesno kršeći zakon i odajući osjetljive informacije preko kriptovane aplikacije „Sky ECC“.

Međutim, Apelacioni sud smatra da Viši sud nije dao jasne, konkretne i ubjedljive razloge za ključne zaključke na kojima je zasnovao presudu. Najveća zamjerka drugostepenog suda odnosi se na pitanje kakvu je konkretnu korist navodno dobio Vučinić od informacija koje mu je, prema optužbi, dostavljao Raičević. Apelacioni sud ukazuje da nije dovoljno samo navesti da je neko nekome dao podatke, već sud mora da objasni u čemu se tačno sastojala korist, da li je bila imovinska ili neimovinska, kako je ostvarena i na osnovu kojih dokaza se zaključuje da je zaista postojala.

Sudije Apelacionog suda ukazuju da korist ne može biti samo pretpostavka. U odluci se naglašava da Viši sud nije objasnio ni kome su informacije eventualno dalje proslijeđene, da li ih je Vučinić zaista prenio trećim licima, niti kako su ta lica mogla imati korist od takvih podataka.

Apelacioni sud problematizovao je i pitanje umišljaja. Prema ocjeni drugostepenog suda, nije jasno iz kojih dokaza proizilazi da je Raičević svjesno i namjerno postupao sa ciljem da Vučiniću pribavi korist. Viši sud je tu namjeru samo konstatovao, ali je nije obrazložio konkretnim dokazima – navodi se u ukidnom rješenju Apelacionog suda. Drugostepeni sud ističe i to da Viši sud nije provjerio ni da li su informacije koje je Raičević navodno prenosio uopšte bile povjerljive.

Apelacioni sud naglašava da Viši sud nije dovoljno analizirao prirodu tih podataka, niti je objasnio da li su bili prikupljeni, obrađivani i korišćeni u okviru policijskih ovlašćenja. Takođe, nije razjašnjeno da li su informacije bile označene stepenom tajnosti i da li su možda bile dostupne široj javnosti. To je, prema ocjeni sudija Apelacionog suda, od velikog značaja za zaključak da li su takvi podaci mogli biti poznati isključivo Raičeviću kao policijskom službeniku.

Prvostepenom presudom bilo je utvrđeno da je Raičević tokom 2020. godine, putem kriptovane aplikacije „Sky ECC“, pod šifrovanim nalogom BNB5D8, slao informacije Milanu Vučiniću, korisniku naloga A7IBNP. Prema tadašnjem obrazloženju Višeg suda, među dostavljenim podacima bili su lični dokumenti, informacije o policijskim akcijama, hapšenjima i nadzoru nad bezbjednosno interesantnim licima, što je sud ocijenio kao direktnu zloupotrebu službene dužnosti.

Sudija Đokaj je prilikom izricanja presude naveo da „Sky ECC“ komunikacija predstavlja pravno valjan dokaz koji je Crnoj Gori dostavljen iz Francuske i pribavljen putem međunarodne pravne pomoći. On je tada obrazlažući presudu naveo da je Raičević 19. februara 2020. godine, iako za to nije bilo zakonskog osnova i službene potrebe, Vučiniću poslao screenshot vozačke dozvole Dragiše Bulatovića, uz pojašnjenje da je Bulatović učestvovao u napadu na Igora Krstovića. Raičević je, prema prvostepenoj presudi, Vučinića obavještavao i o eksploziji bombe u automobilu u kojem su se nalazili Aleksandar Keković i Đorđije Božović, koji je tom prilikom poginuo.

Takođe, 11. marta 2020. godine javio mu je da je uhapšen Marko Pavićević i da je dobrovoljno predao sve podatke iz kriptovanog telefona. Mjesec kasnije, kako je navedeno u presudi, obavijestio je Vučinića o hapšenju Miodraga Šakovića i proslijedio podatak da mu je policija tada oduzela blindirani automobil. Na zahtjev Vučinića, 21. maja 2020. godine, Raičević mu je, prema obrazloženju prvostepenog suda, javio da su Igor Terzić i Goran Vukčević uhapšeni zbog izvršenja krivičnog djela na štetu neidentifikovanog pripadnika suprotstavljene kriminalne organizacije. Takođe, na zahtjev Vučinića, obavijestio ga je o hapšenju dvojice državljana Kolumbije i privođenju bezbjednosno interesantnog lica Davora Grbića u policiju u Herceg Novom, iako za to, prema prvostepenoj presudi, nije bilo zakonskog osnova ni službene potrebe.

Viši sud je tada ocijenio da je Raičević svojim radnjama ugrozio povjerenje u službu i zloupotrijebio policijske nadležnosti, ali da nije dokazana njegova povezanost sa organizovanom kriminalnom grupom Darka Šarića. Drugostepeni sud ukazuje da je Viši sud morao mnogo detaljnije da razmotri komunikaciju koju je Raičević vodio sa Vučinićem putem aplikacije za zaštićenu komunikaciju.

Međutim, Apelacioni sud je doveo u pitanje i dio presude kojom je Raičević oslobođen od optužbe za pripadništvo kriminalnoj organizaciji Darka Šarića. Viši sud je ranije zaključio da nije dokazano da je Raičević bio pripadnik kriminalne organizacije, niti da je takva organizacija postojala u smislu optužnice SDT-a. Međutim, Apelacioni sud smatra da je taj zaključak donesen prerano i na osnovu nepotpuno utvrđenih činjenica. Drugostepeni sud ukazuje da je Viši sud morao mnogo detaljnije da razmotri komunikaciju koju je Raičević vodio sa Vučinićem putem aplikacije za zaštićenu komunikaciju.

Posebno se ukazuje na navode da je Vučinić bio povezan sa obezbjeđenjem porodice Darka Šarića, kao i da se u komunikaciji pominju negativne bezbjednosne procjene u Srbiji. Apelacioni sud smatra da je Viši sud morao izvršiti uvid u spise predmeta Višeg suda u Beogradu – Posebnog odjeljenja za organizovani kriminal, koji se odnose na Darka Šarića i kriminalnu organizaciju koju je, prema optužnici srpskog tužilaštva, on navodno stvorio, a čiji je pripadnik, prema tim navodima, bio i Vučinić.

Zbog svega toga, Višem sudu je naloženo da u ponovljenom postupku otkloni propuste, ponovo izvede dokaze, po potrebi izvede i nove, i tek nakon toga donese novu presudu. Raičeviću je uhapšen 11. jula 2023. godine po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva. Tokom postupka negirao je optužbe i tvrdio da ne može da vjeruje da se našao na optužnici SDT-a. Naveo je da je sa Vučinićem komšija i drug od djetinjstva, te da su komentarisali informacije koje su već bile objavljene u medijima, zbog čega je tvrdio da ne stoji navod tužilaštva da je odavao službene podatke. Kazao je i da ne bi znao ni da ponovi imena članova kriminalne grupe kojoj navodno pripada, već da ih je prvi put vidio u optužnici. - Siguran sam da niko iz te navodne kriminalne grupe ni ne zna za mene - kazao je Raičević tokom iznošenja odbrane. On je tvrdio i da se provjerom njegovog imovnog stanja i životnog stila njegove porodice može utvrditi da nema nikakve veze sa kriminalnom organizacijom.